KRAJEM kolovoza skupina grčkih vojnih dužnosnika na čelu s general-bojnikom Ioannisom Bourasom stigla je u Tel Aviv radi potpisivanja jednog od najvećih obrambenih ugovora u povijesti dviju zemalja. Sporazum "Ahilejev štit", vrijedan tri milijarde eura, Grčkoj bi trebao osigurati izraelsku tehnologiju za obranu od projektila, zrakoplova i dronova, piše Politico.

Posao pokazuje sve veću ovisnost Europe o izraelskoj obrambenoj tehnologiji upravo u trenutku kada politički odnosi EU-a i Izraela postaju sve napetiji zbog ratova u Gazi i Libanonu. Dok se Europa u nabavi aviona, tenkova i drugog klasičnog naoružanja uglavnom oslanja na SAD, za senzore, presretače, kibernetičku sigurnost i elektroničko ratovanje sve se češće okreće Izraelu.

Prednost stvorena u vojsci

"Istina je da u našim trenutnim odnosima s EU postoje izazovi. No, naša bilateralna suradnja s državama članicama je konstruktivna, praktična, vrlo intenzivna i raste", rekao je izraelski veleposlanik pri EU Avi Nir-Feldklein.

Jedan od razloga izraelske tehnološke prednosti jest vrlo čvrsta veza vojske, obavještajnog sektora i privatnih kompanija. Mladi inženjeri iskustvo stječu u elitnim obavještajnim i kibernetičkim jedinicama, a nakon služenja često prelaze u obrambene kompanije ili osnivaju vlastite sigurnosne startupe.

Tri najveće izraelske obrambene kompanije - Israel Aerospace Industries, Rafael Advanced Defense Systems i Elbit Systems - u državnom su vlasništvu ili imaju duboke institucionalne veze s obrambenim sustavom. Izraelske kompanije pritom privlače gotovo četvrtinu svih svjetskih ulaganja u kibernetičku sigurnost.

"Izrael je odličan primjer dobre integracije obrambenih i privatnih tvrtki. Upravo ih to čini iznimno sposobnima", rekao je Kaupo Rosin, šef estonske vanjske obavještajne službe.

Poslovi vrijedni milijune bez natječaja

Potpunu sliku izraelske uloge u europskoj obrani teško je utvrditi jer su mnogi ugovori tajni, a izraelske kompanije dio poslova sklapaju preko europskih podružnica. No podaci o javnoj nabavi koje je pregledao POLITICO pokazuju da su izraelske tvrtke postale važni dobavljači sustava za vojnu komunikaciju, nadzor i elektroničko ratovanje.

Dio ugovora dodjeljuje im se izravno, bez natječaja. Nizozemska je 2025. Elbitu dodijelila posao od 25 milijuna eura za sustav upravljanja bojištem, dok je Španjolska Rafaelu godinu ranije bez otvorenog natječaja dodijelila posao vrijedan 1,17 milijuna eura. Danska je 2025. s njemačkom podružnicom Elbita sklopila ugovor od 6,5 milijuna eura za uređaj za obradu elektroničkih signala.

Takvi poslovi otvaraju i pitanje dugoročne ovisnosti. Europski sud pravde upozorio je da visoko specijalizirani sustavi mogu vezati kupca uz jednog proizvođača ako ih samo on može održavati ili nadograđivati.

Europa kritizira Izrael, ali kupuje njegovu tehnologiju

Politički sukobi pritom nisu zaustavili obrambenu suradnju. Francuska je ograničavala izraelsko sudjelovanje na sajmovima oružja, a u Finskoj su se pojavile kritike zbog suradnje vlade s izraelskim Ministarstvom obrane.

"Ako je cilj ojačati europsku autonomiju i suverenitet, onda se jedna vrsta ovisnosti ne može zamijeniti drugom", upozorila je finska eurozastupnica Li Andersson. Kritizirala je i reklamiranje pojedinih izraelskih proizvoda kao tehnologije "testirane u stvarnim operativnim uvjetima", što se u nekim slučajevima odnosi na operacije protiv Palestinaca.

Njemačka zastupnica Zelenih Hannah Neumann smatra da ta ovisnost ima i političku cijenu. Što se europske države više oslanjaju na Izrael, tvrdi, to im je teže poduzimati ozbiljnije mjere protiv izraelske politike.

Unatoč političkim sukobima, suradnja se ubrzano širi. Njemačka i Izrael u siječnju su potpisali memorandum o razvoju "kibernetičke kupole" na njemačkom teritoriju, dok su Izrael, Grčka i Cipar mjesec dana kasnije pokrenuli Centar za pomorsku kibernetičku sigurnost u Nikoziji.

Nastavak suradnje

Posebno je zanimljiv primjer Španjolske. Vlada Pedra Sáncheza otkazala je obrambene ugovore s Izraelom vrijedne milijardu eura i proglasila "potpuni embargo na oružje", dok je regionalna uprava Madrida istodobno zatražila pomoć izraelske Uprave za kibernetiku u zaštiti kritične infrastrukture.

Italija je pak izraelski softver za kibernetičku sigurnost u javnim nabavama stavila u isti položaj kao proizvode iz EU-a i NATO-a. Za države koje se osjećaju neposredno ugroženima, posebno one uz Rusiju, sigurnosne potrebe često prevagnu nad političkim prijeporima.

"U zemlji poput Finske nikada si nismo mogli priuštiti kupnju tolike količine opreme kolika nam je možda bila potrebna. Uvijek smo stavljali naglasak na kvalitetu. To znači da kupujemo najbolje, bez obzira na to odakle dolazi", rekao je Juha Martelius, direktor finske Sigurnosno-obavještajne službe.

Grčka je kod "Ahilejeva štita" pokušala barem djelomično smanjiti buduću ovisnost o Izraelu tako što je zatražila pristup izvornom kodu sustava kako bi ga mogla samostalno održavati i nadograđivati. "Postati talac, pa čak i najprijateljskije strane zemlje ili saveznika, apsolutno je neprihvatljivo", rekao je grčki ministar obrane Nikos Dendias.