ZEMLJE eurozone troše više nego što će vratiti kako bi ublažile gospodarski udar izazvan ratom u Ukrajini kroz subvencije za gorivo i druge mjere potpore, priopćila je danas Europska središnja banka (ESB), poručivši vladama da gotovinu koriste učinkovitije.

Zemlje eurozone odobrile su mjere potpore u vrijednosti od 0.9 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), uglavnom kako bi nadoknadile skok cijena energije.

Povećat će rast BDP-a za oko 0.4%

No, to bi samo trebalo povećati rast BDP-a u eurozoni za oko 0.4 postotna boda ove godine te smanjiti inflaciju za nešto manje od toga, uglavnom kroz niže cijene energije, priopćio je ESB.

U istraživanju je ESB procijenio da će utjecaj na rast nestati sljedeće godine, a da će se utjecaj na inflaciju preokrenuti.

Očekuje se da će u razdoblju od 2022. do 2024. mjere poticaja odobrene kao odgovor na rat donijeti nešto manje od 0.4 postotna boda rasta te obuzdati inflaciju za tek nešto više od 0.1 postotnog boda, priopćio je ECB.

Poticali potrošnju fosilnih goriva

Banka je utvrdila i da je polovina fiskalnih poticaja bila usmjerena na podupiranje kratkoročne potrošnje fosilnih goriva, dok je samo minimalni udio izravno pridonio zelenoj tranziciji.

"Gledajući unaprijed, trebalo bi uložiti napore da kompenzacijske mjere povezane s energijom pojačano budu usmjerene na najugroženija kućanstava", priopćio je ESB.

"Štoviše, poticaji bi trebali biti usmjereni na smanjenje upotrebe fosilnih goriva i ovisnosti o ruskoj energiji, uz održavanje zdravih javnih financija", dodaje.