Europska komisija predstavila gospodarske mjere za borbu protiv koronavirusa

Europska komisija predstavila gospodarske mjere za borbu protiv koronavirusa
Foto: EPA

EUROPSKA komisija je najavila "maksimalnu fleksibilnost" u pogledu europskih fiskalnih pravila i pravila o državnim potporama kako bi države članice mogle pomoći ugroženim sektorima zbog koronavirusa.

"Države članice treba ohrabriti da poduzmu sve potrebne mjere za potporu svojim gospodarstvima", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Predsjednica Komisije von der Leyen, izvršni potpredsjednici Komisije Margrethe Vestager i Valdis Dombrovskis predstavili su u petak mjere za ekonomski odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom.

Komisija će koristiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi ublažila posljedice pandemije", ističe Von der Leyen.

Fiskalna pravila EU propisuju da proračunski deficit ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a javni dug preko 60 posto. 

Komisija smatra da je pandemija koronavirusa nešto što je izvan kontrole vlada, što opravdava veće troškove za zdravstvo i ciljane mjere za potporu tvrtkama i radnicima.

EU ima i stroga pravila o državnim potporama kako se ne bi remetila poštena tržišna utakmica na jedinstvenom tržištu, a za nadzor poštivanja tih pravila zadužena je Komisija.

Neki sektori su snažno pogođeni

Zbog izvanredne situacije s koronavirusom, neki gospodarski sektori poput turizma, hotelijerstva, prometa snažno su pogođeni i stoga Komisija najavljuje pravila za kompenzaciju poduzećima iz tih sektora te mogućnost da nacionalne vlade mogu pomoći bankama da imaju odgovarajuću likvidnost.

Komisija navodi da glavni fiskalni odgovor na krizu treba doći iz proračuna država članica. 

Države članice mogu osmisliti mjere potpore u skladu s postojećim pravilima EU. Mogu poduzeti mjere, poput subvencioniranja plaća, suspenzije plaćanja korporativnih poreza i poreza na dodanu vrijednost. Zemlje članice mogu davati izravnu financijsku potporu potrošačima, primjerice za otkazane usluge ili ulaznice za koje im pružatelji usluga nisu vratili novac. Pravila o državnim potporama omogućavaju vladama da pomognu tvrtkama koje imaju problema s likvidnošću i koje trebaju hitnu pomoć za spašavanje. Ugovor o EU predviđa i mogućnost kompenzacije tvrtkama za štetu za koju su odgovorne izvanredne okolnosti, uključujući i mjere za potporu turizmu i zračnim prijevoznicima, objašnjava Komisija.

Trenutačno, situacija u Italiji je takva da se može primijeniti odredba iz Ugovora o EU o kompenzacijama, dodaje Komisija.

Za hitnu pomoć malim i srednjim poduzećima koja su najteže pogođena, iz proračuna EU koristit će se postojeći instrumenti kako bi se kompanijama pomoglo s likvidnošću, kao dopuna mjerama s nacionalne razine. Komisija najavljuje da će iz proračuna EU-a uskoro biti usmjereno milijardu eura kao jamstvo Europskom investicijskom fondu da potakne banke da osiguraju sredstva za mala i srednja poduzeća. Ta mjera pomogla bi najmanje sto tisuća malih i srednjih poduzeća s oko osam milijardi eura kredita.

Komisija predlaže i investicijski fond od 37 milijardi eura u okviru kohezijske politike. Komisija predlaže da se ove godine odustane od obveze da države članice moraju vratiti neiskorištena sredstava koja su im dodijeljena za predfinanciranje projekata iz strukturnih fondova. To iznosi osam milijardi eura, koji bi poslužili za mobiliziranje još 29 milijardi eura.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara