MINISTRI vanjskih poslova zemalja članica Europske unije podržali su na sastanku u Bruxellesu ideju uspostave mehanizma koji bi Uniji omogućio uvođenje sankcija za kršenje ljudskih prava u svijetu.

To bi omogućilo da EU uvede restrikcije na putovanja i zamrzavanje imovine pojedincima i pravnim osobama koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, slično kao što predviđa američki zakon Magnitsky, donesen 2012. 

"Na inicijativu nekoliko članica dogovorili smo se da ćemo započeti pripreme za globalni sustav sankcija za ozbiljna kršenja ljudskih prava", rekao je nakon sastanka novi visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Borrell, koji je ujedno i potpredsjednik Europske komisije, prvi je put predsjedavao Vijećem za vanjske poslove.

Sada je potreban niz koraka uključujući i pripremu zakonskih pretpostavki.

Razgovaralo se i o odnosima s Afrikom

Ranije je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas podržao inicijativu ističući kako Europska unija mora biti u stanju snositi odgovornost kada se dogode kršenja ljudskih prava.

Ministri vanjskih poslova EU-a razgovarali su i o odnosima s Afrikom u sklopu priprema za sastanak na vrhu EU-a i Afričke unije sljedeće godine.

Prije početka sastanka, veći dio ministara vanjskih poslova, među njima i hrvatski Gordan Grlić Radman, sudjelovao je na radnom doručku sa šefovima diplomacija Sjeverne Makedonije i Albanije.

Sastanak je održan na inicijativu Grčke kako bi se pomoglo pronaći rješenje za otvaranje pristupnih pregovora s te dvije zemlje, što su u listopadu blokirale Francuska, Nizozemska i Danska.

"Hrvatska od početka podržava otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", izjavio je Grlić Radman dodajući da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja pokušati naći rješenje za tu blokadu prije summita članica EU-a i zapadnog Balkana u svibnju u Zagrebu.

Borrell je prije sastanka uputio svim ministrima vanjskih poslova zemalja članica pismo u kojem se zauzeo za snažniji vanjskopolitički nastup EU-a.