Foto: FaH

ZASTUPNICI Europskog parlamenta usvojili su plenarnoj sjednici u Strasbourgu Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom, koje poziva na usvajanje EU legislative kako bi se suzbilo nepoštenu trgovačku praksu.

Usvojeni su amandmani Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EP-a, za koje se posebno zalagala hrvatska zastupnica Marijana Petir s kolegama iz EPP-a, a koji pozivaju na usvajanje EU legislative kako bi se suzbilo nepoštenu trgovačku praksu, priopćio je ured zastupnice Petir.

Izvješće je važno za poljoprivrednike jer potvrđuje kako je upravo na poljoprivrednike, kao „najslabiju“ kariku u lancu opskrbe hranom, prebačen sav rizik poslovanja.

 „Zalažem se da se problem nepoštene trgovačke prakse koja je rak rana europske, ali i hrvatske poljoprivrede riješi donošenjem zakona na EU razini jer se pokazalo da volonterski pristup ovom problemu ne daje rezultate. Beskrajno dugim rokovima plaćanja i jednostranim izmjenama ili raskidima ugovornih obveza od strane trgovačkih lanaca treba stati na kraj“, rekla je Petir.

Upravo koncentracija moći na tržištu poljoprivrednih proizvoda govori o tome da nekoliko ključnih otkupljivača/trgovačkih lanaca u svakoj državi članici kontroliraju tržište, što nije i ne može biti u skladu s principima jedinstvenog, otvorenog i zajedničkog tržišta poljoprivrednim proizvodima EU. Zato se nepoštena trgovačka praksa u lancu opskrbe hranom smatra jednim od bitnih uzroka današnje krize u poljoprivrednom sektoru. Tu krizu osjećaju poljoprivrednici diljem Europe, a teškom stanju poljoprivrednika svjedoči i podatak da je prema podacima udruga u Francuskoj broj samoubojstava poljoprivrednika narastao na 600 godišnje.

U nezavidnim se pozicijama nalaze i poljoprivrednici u Njemačkoj i Španjolskoj iako je u tim državama članicama situacija daleko povoljnija nego li u Hrvatskoj ili drugim državama članicama jugoistoka Europe poput Rumunjske. Podaci u Hrvatskoj govore kako je u zadnjih par godina iz Upisnika nestalo gotovo 100.000 obiteljskih gospodarstava i njihova sudbina je nepoznata, uvoz hrane raste, a otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda padaju. Otkupljivači mlijeka preko noći raskidaju ugovore s proizvođačima bez bilo kakvih posljedica, a u godinu dana je u Hrvatskoj 2000 proizvođača mlijeka prestalo poslovati, dok ih većina još uvijek ima kredite te je njihova egzistencija kao i budućnost njihove djece dovedena u pitanje. Sličnih primjera ne nedostaje i u drugim državama članicama EU, ističe se u priopćenju.

Kako bi donekle stali na kraj nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom u zemljama zapadnog dijela EU-a, uspostavljena je određena razina dobrovoljnih odnosa između partnera u lancu pod nazivom „Inicijativa lanca opskrbe“, a na inicijativu i organizacija proizvođača i otkupljivača. Međutim, neovisno o dobroj namjeri i želji za dobrovoljnim reguliranjem odnosa, niti takav sustav ne daje rezultate.

U Finskoj je primjerice, Središnji savez poljoprivrednih proizvođača i vlasnika šuma pozvan da se pridruži inicijativi 2013., ali pregovori između dionika su provedeni argumentom jačeg i po principu „uzmi ili ostavi“. Uvjeti međusobnih odnosa su bili toliko široko postavljeni da ih se nije moglo niti prekršiti, a snažnijima u lancu ostavljena je mogućnost manipulacije. Nakon samo tri godine rezultati provedbe dobrovoljnog dogovora su porazni, a mnogi seljaci su na rubu bankrota.

U Velikoj Britaniji taj se problem povlači još od 2006. nakon prijave udruga proizvođača nadležnim tijelima zbog neravnoteže odnosa na tržištu povrća i voća. U nalazima istraživanja utvrđeno je kako su otkupljivači, u nadi da će ostvariti konkurentsku prednost, sve rizike i nepredviđene troškove trgovaca i prodavaonica prehrambenih namirnica prebacili na leđa svojim izravnim dobavljačima.

Nakon višegodišnjeg razmatranja problema 2013. donesen je zakon kojim je uređen kodeks ponašanja u lancu opskrbe voćem i povrćem te je imenovan ombudsman sa zadaćom nadzora provedbe kodeksa i zaštite slabijih u lancu opskrbe hranom.

Međutim, u praksi su veliki trgovački lanci ponovno izigrali male proizvođače otezanjem plaćanja na različite načine. Jedan od načina prijevare bilo je i izdavanje pogrešnih računa, dvostrukih računa i sličnih, na očigled „nenamjernih“ pogrešaka te bi potom nakon prijave greške isplaćivali naknade za isporučenu robu s jedne ili dvije godine zakašnjenja.

Kada se zbroje učinci, godišnje su si na taj način trgovački lanci osigurali „pozajmicu“ od proizvođača u iznosu većem od 4.400.000 funti prema podacima iz 2015., ali ni to nije sve. Da bi isplatili novac tražili su od proizvođača da umanje svoja financijska potraživanja kako bi ranije dobili zaostale isplate. A to se događa i u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju.

Petir je naglasila da se kada se radi o tržišnom natjecanju često donose mjere koje su usmjerene na proizvođače, dok se nepoštena trgovačka praksa otkupljivača i njihova koncentracija gotovo do razine monopola tolerira. Poljoprivrednike se takvim bezobzirnim i nepoštenim postupanjem dovodi na prosjački štap. „Pita li se netko od čega ti ljudi žive i od čega školuju svoju djecu ako im i po godinu dana nisu plaćeni njihovi proizvodi ili ako su im preko noći vraćeni pod izlikom da nisu dovoljno dobri samo zato što je uvezena jeftinija i manje kvalitetna roba izgurala njihov proizvod?“, pitala je Petir.

Upravo zato, na inicijativu zastupnika Europske pučke stranke, članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj kojima pripada i jedina hrvatska zastupnica u tom Odboru Marijana Petir, uloženi su amandmani kojima je zatraženo donošenje okvirnog zakonodavstva na razini EU-a kako bi se riješio problem nepoštenih trgovačkih praksi i kako bi se europskim poljoprivrednicima i potrošačima zajamčili pošteni uvjeti prodaje i kupnje.

 „S obzirom na to da imamo zajedničko tržište taj se problem treba riješiti na zajedničkoj, EU razini. Zakonom. I to odmah! “ rekla je Petir, navodi se u priopćenju.