NA UGROŽENOJ Antarktici se trebaju odrediti zaštićena morska područja jer je Južni ocean ključan za regulaciju klime, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

EP je u četvrtak s 588 glasova za, 21 protiv i 79 suzdržanih usvojio izvješće o očuvanju Južnog oceana i njegove morske bioraznolikosti u kojem zastupnici pozivaju na uspostavu zaštite antarktičkih vodenih površina.

Ekološko stanje Južnog oceana je ključno za očuvanje biološke raznolikosti i za ublažavanje klimatskih promjena, zbog čega je potrebno zaštititi dva velika morska područja, Weddelovo more i more u istočnoj Antarktici, naglasili su europarlamentarci na ovotjednom plenarnom zasjedanju.

U Komisiji za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR) trenutno se vode pregovori o uspostavi zaštićenih područja koja obuhvaćaju više od tri milijuna km², istaknuto je u izvješću.

Time bi se stvorilo jedno od najvećih zaštićenih morskih područja u povijesti.

Rast temperature

Kina i Rusija, međutim, blokiraju pokušaje zaštite jer se na tim morskim područjima provode ribolovne aktivnosti, navodi se u rezoluciji.

Apsorpcijom CO2 i proizvodnjom kisika oceani štite planet od negativnog utjecaja klimatskih promjena, no treba uzeti u obzir da je zdravlje oceanskih i morskih ekosustava ozbiljno narušeno zbog globalnog zatopljenja, zagađenja, prekomjernog iskorištavanja morske bioraznolikosti i zakiseljavanja, upozorio je EP.

Socijaldemokrat César Luena (S&D) kazao je da "postoji sve veći interes za komercijalno iskorištavanje Antarktike koja je temelj opstanka našeg planeta". 

Catherine Chabaud iz kluba liberala (Renew Europe) izjavila je da "mikroplastika i polimeri zagađuju ledene ploče" te da su, osim klime, turisti i ribolov glavne prijetnje očuvanju mora, flore i faune.

Zbog negativnih posljedica klimatskih promjena od 1989. do 2018. temperatura na Antarktici je narasla za 1.8 stupnjeva Celzijevih, što je tri puta više od globalnog prosjeka, a postoje i predviđanja da će ledene ploče sve brže gubiti masu tijekom i nakon 21. stoljeća, stoji u izvješću.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je početkom ovog mjeseca potvrdila novu rekordnu temperaturu na Antarktici od 18.3 stupnja Celzijeva, izmjerenu u veljači 2020. godine.

"Antarktički poluotok jedna je od regija koje bilježe najveće zagrijavanje na planetu, gotovo tri stupnja Celzijeva tijekom proteklih 50 godina. Ovaj novi temperaturni rekord u skladu je s dosad zabilježenim tijekom klimatskih promjena", rekao je tada čelnik WMO-a Petteri Taalas.

Zaštita morskih područja je važan alat za očuvanje oceanskih ekosustava jer mogu povećati raznolikost i brojnost vrsta te istodobno poboljšati otpornost oceana na klimatske promjene, piše u rezoluciji.

Jačanje mreže zaštićenih morskih područja

EP sada poziva Komisiju i države članice da pojačaju bilateralne i multilateralne napore u svrhu osiguranja potpore uspostavi zaštićenih morskih područja.

Zastupnici su se složili da turizam na Antarktici mora biti održiv te zbog toga od CCAMLR-A očekuju da osigura turističke djelatnosti koje će se provoditi sukladno smjernicama zaštite ekosustava.

EP traži od Komisije i zemalja EU da s globalnim partnerima ojačaju mrežu zaštićenih morskih područja na globalnoj razini.

To mogu učiniti poboljšanim upravljanjem, boljim prostornim planiranjem, procjenama i provedbom kako bi se povećala ekološka usklađenost i povezanost područja, naglašeno je u izvješću.

Uspostava zaštite bi doprinijela ispunjavanju obveza EU i globalnih obveza u pogledu očuvanja morskog okoliša, ističe se u izvješću, a parlament je u svojoj strategiji EU za bioraznolikost do 2030. podržao mjere za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i zaštitu ekosustava. 

Tu je strategiju Komisija usvojila u okviru Europskog zelenog plana, čiji je središnji cilj da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralna. Ključni koraci u realizaciji plana su smanjenje neto emisija stakleničkih plinova, ulaganje u zelene tehnologije te zaštita okoliša.