Europski sud donio važnu odluku za mnoge Hrvate koji žive vani. I njihovu djecu

Europski sud donio važnu odluku za mnoge Hrvate koji žive vani. I njihovu djecu
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

EUROPSKI SUD je prošli tjedan odlučio da građani Europske unije imaju pravo na dječji doplatak neovisno o tome žive li njihova djeca u članici u kojoj su oni prijavljeni i rade, kao i ako su nezaposleni. Ovo je iznimno važna presuda za građane Hrvatske koji su proteklih godina otišli raditi u Irsku, Njemačku i Austriju, zemlje koje su pokušale smanjiti dječji doplatak stranim radnicima.

Sud se bavio slučajem rumunjskog državljanina Eugena Bogatua, koji od 2003. godine boravi u Irskoj, no odluka koju je donio odnosi se na pravo na dječji doplatak u svim članicama Europske unije.

Slučaj rumunjskog državljanina koji od 2003. živi u Irskoj

U priopćenju Europskog suda u vezi s ovim slučajem navodi se sljedeće: “Eugen Bogatu obavljao je u Irskoj djelatnost u svojstvu zaposlene osobe između 2003. i 2009. Nakon što je 2009. izgubio posao, primao je doprinosno davanje za nezaposlenost (2009. – 2010.), zatim nedoprinosno davanje za nezaposlenost (travanj 2010. – siječanj 2013.) i, naposljetku, davanje za slučaj bolesti (2013. – 2015.). Irska tijela priopćila su E. Bogatuu da su odlučila prihvatiti njegov zahtjev za obiteljska davanja, osim u dijelu koji se odnosi na razdoblje od travnja 2010. do siječnja 2013. Razlog odbijanja bio je taj što podnositelj zahtjeva, prema njihovu mišljenju, tijekom tog razdoblja nije ispunjavao nijedan uvjet za ostvarenje prava na obiteljska davanja za svoju djecu koja borave u Rumunjskoj s obzirom na to da nije obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene osobe u Irskoj niti je ondje primao doprinosno davanje. E. Bogatu pobijao je tu odluku navodeći da su irska tijela prilikom njezina donošenja pogrešno protumačila pravo Unije.”

High Court (Visoki sud) iz Irske, pred kojim je pokrenut taj postupak, pitao je Sud Europske unije treba li Uredbu o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti tumačiti na način da je, kako bi osoba ostvarila pravo na obiteljska davanja u državi članici u kojoj boravi dok njezina djeca borave u drugoj državi članici, potrebno da ona u prvonavedenoj državi obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene osobe ili da joj ta država članica isplaćuje novčano davanje zbog takve djelatnosti ili kao posljedicu takve djelatnosti. 

U svojoj presudi Europski sud je, kao prvo, utvrdio da je Uredbom propisano da osoba ima pravo na obiteljska davanja u skladu sa zakonodavstvom nadležne države članice, uključujući i davanja za članove svoje obitelji koji borave u drugoj državi članici kao da borave u prvoj državi članici.

Jednak dječji doplatak trebaju dobivati i nezaposleni strani državljani

“Uredbom se stoga za ostvarenje prava na obiteljska davanja ne zahtijeva poseban status te osobe pa slijedom toga ni status zaposlene osobe. Usto, Sud je istaknuo da iz konteksta i cilja Uredbe proizlazi da postoji više osnova za dodjelu obiteljskih davanja za djecu koja borave u drugoj državi članici, a ne samo obavljanje djelatnosti u svojstvu zaposlene osobe. Naposljetku, Sud je istaknuo da je Uredba plod zakonodavnog razvoja koji se očituje, osobito, u volji zakonodavca Unije da pravo na obiteljska davanja više ne bude predviđeno samo za zaposlene osobe, nego da se proširi i na druge kategorije osoba.

Kao drugo, Sud je utvrdio da, u skladu s Uredbom, pravo na obiteljska davanja za djecu koja borave u drugoj državi članici nije uvjetovano time da podnositelj zahtjeva prima novčana davanja zbog ili kao posljedicu djelatnosti u svojstvu zaposlene osobe. Sud je stoga zaključio da, kako bi osoba ostvarila pravo na obiteljska davanja u nadležnoj državi članici za svoju djecu koja borave u drugoj državi članici, nije potrebno ni da ona obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene osobe u prvonavedenoj državi članici ni da od te države prima novčano davanje zbog takve djelatnosti ili kao posljedicu takve djelatnosti”, navodi se u priopćenju Europskog suda.

Odluka Europskog suda još je jedan šamar europskih institucija Njemačkoj i Austriji, koje su željele smanjiti dječji doplatak radnicima iz drugih članica Europske unije koji rade kod njih. 

Austrijski pokušaj smanjivanja dječjeg doplatka stranim radnicima

Austrija je izglasala zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a po kojemu dječji doplatak za djecu koja imaju boravište u drugoj državi članici ovisi o troškovima života u toj državi članici.

To znači da će brojni građani EU-a koji rade u Austriji i plaćaju jednake iznose doprinosa za socijalnu sigurnost te poreze kao i lokalni radnici, primati niže naknade samo zbog toga što im djeca žive u drugoj državi članici.

Zato je Europska komisija poslala Austriji službenu opomenu zbog povrede prava EU-a. Službena opomena prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemalja članica EU-a zbog kršenja europskog prava. Ako Austrija ne korigira svoj zakon, Komisija može slučaj uputiti na Sud EU-a, čije su presude obvezne i koje postaju dio europskog zakonodavstva. Austrija ima dva mjeseca za odgovor na opomenu EK, no nakon ovakve presude Europskog suda, čini se da je stvar već riješena u korist prava građana EU-a, neovisno iz koje članice dolaze i u kojoj rade.

Usvajanje stavova ekstremne ksenofobne desnice

Slične ideje umanjivanja dječjeg doplatka stranim radnicima iz drugih članica Europske unije prisutne su i u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, koje su također razmatrale donošenje sličnih propisa.

Njemačka je vlada odgodila razmatranje sličnog zakona, djelomično i zbog protivljenja Europske komisije.

Njemačka je, prema službenim podacima, 2012. godine izdvajala 75 milijuna eura godišnje, a 2018. taj je iznosio skočio na 402 milijuna eura, za 252 tisuće djece koja žive izvan Njemačke. No ne treba smetnuti s uma ni to da bi njemačka ekonomija bila u velikim problemima da nema radnika iz ostalih članica Europske unije, što ideju da se njima umanji dječji doplatak čini posebno bezobraznom.

Takvi su prijedlozi većinom uvjetovani kampanjama protiv stranaca i migranata koje već godinama u nizu europskih država provodi ekstremna desnica, pa se vlade desnog centra odlučuju ukidati prava tih društvenih skupina kako bi pokazale da nisu blagonaklone prema zloupotrebama socijalnog sustava. Ipak, takvi su potezi protivni važećem europskom pravu, još jednom je potvrdio Europski sud.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara