PROPAST HRVATSKE

Eurostat: Hrvatska će postati zemlja staraca, po tome je najgora u EU

Eurostat: Hrvatska će postati zemlja staraca, po tome je najgora u EU
Foto/Screenshot: EPA/Dusko Marusic/PIXSELL

EUROSTAT, službeni statistički ured Europskog parlamenta, nedavno je objavio najnovije projekcije kretanja stanovništva u Europskoj uniji do 2100. A prema tim projekcijama, Hrvatska će imati najveći omjer starije populacije i radno aktivne populacije (onih od 15 do 64 godine), poznat kao omjer ovisnosti starije populacije (old age dependency ratio). 

Omjer ovisnosti starije populacije računa se kao broj starijih od 64 godine na svakih 100 stanovnika koji su u radno aktivnoj dobi - između 15 i 64 godine starosti. 

A prema Eurostatovom izvještaju za EU objavljenom prošlog tjedna, a na temelju posljednjih dostupnih podataka, onih iz 2018., omjer ovisnosti starije populacije će se do 2100. gotovo udvostručiti: od 30,5%, koliko iznosi sada, do 57,3%.

U EU će omjer populacije u dobi za mirovinu i u radnoj dobi biti 57%, u Hrvatskoj 72%

Drugim riječima, to znači da će na svaku osobu u dobi za mirovinu biti manje od dvije osobe u radno aktivnoj dobi - što ne znači nužno da rade, jer mogu i studirati ili tražiti posao. A mogu i već biti u prijevremenoj ili povlaštenoj mirovini, kao što je itekako čest slučaj u Hrvatskoj.

A ako mislite da je takav omjer problematičan za mirovinski sustav i ekonomiju, valja istaknuti da će zemlja s najgorim omjerom imati čak 72% starih i ovisnih o mirovini u odnosu na one u radno aktivnoj dobi. Dakle, oko jedne i pol radno aktivne osobe na svaku osobu u dobi za mirovinu. Dotična zemlja je - Hrvatska.

Druga zemlja na ovoj neslavnoj rang-listi je Portugal, s omjerom (pojednostavljeno rečeno) starih i mladih, odnosno radno aktivnih od 70%. Sve ostale zemlje imat će omjer manji od 70%. Zemlje s najmanjim omjerom, ispod 55%, bit će uglavnom one koje su i sada najveća odredišta migranata: Francuska, Švedska, Velika Britanija i Irska, dok će Njemačka imati jedva nešto veći omjer od 55%.

Hrvatska je i trenutno među zemljama s iznadprosječnim omjerom starih i radno aktivnih, s 30,7%. No naša zemlja će do kraja stoljeća zemlje koje trenutno imaju viši omjer, poput Grčke (34,1% sad, 61,1% 2100.) ili Italije (35,2% sad, 66,8% do 2100.), prestići.

U EU pad stanovništva od 4%, Hrvatska će se prepoloviti

>> Prognoza UN-a: Pravo izumiranje Hrvatske tek slijedi, prepolovit ćemo se

Kao što Eurostat ističe u metodološkoj napomeni, projekcije se temelje na zadanim pretpostavkama o kretanju nataliteta, mortaliteta i net migracijama. U svakom slučaju, iz ovih projekcija jasno je da Europa u cjelini ubrzano stari, a da će od polovice stoljeća početi i padati, unatoč masovnoj imigraciji koja će dotad kompenzirati prirodni pad. Vrhunac će doseći 2044. kada će, prema ovim projekcijama, imati 525 milijuna stanovnika.

Dok će udio starijih od 64 narasti s 20% na 31%, udio djece će se do kraja stoljeća smanjiti sa 16% na 14%, a udio populacije radne dobi sa 65% na 55%. Prosječna dob će također porasti s 43 na 48 godina. 

Ali dok pad populacije na razini EU-a neće biti toliko dramatičan - s 513 milijuna danas na 493 milijuna na kraju stoljeća, što je pad od oko 4%, Hrvatska će se u istom razdoblju prepoloviti - s 4,1 milijun danas na 2,3 milijuna. To se poklapa s projekcijama UN-a u izvještaju "Izgledi za svjetsko stanovništvo 2019.", prema kojima Litva i Bugarska najbrže izumiru, ali Hrvatska nije daleko od njih. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara