TRENUTNA suša u Europi je, kako se čini, najgora u posljednjih 500 godina. Tako piše Europska komisija koja je danas objavila dokument o suši ovog ljeta diljem Europe.

"Ozbiljan manjak oborina utječe na usjeve i povećava opasnost od požara. Također je utjecao na rijeke, a tako i na energetski sektor i riječni promet", konstatira Europska komisija. "Utjecaj klimatskih promjena svake godine je sve evidentniji", dodaju dalje.

"Radimo ruku pod ruku sa znanstvenicima na mapiranju i proučavanju trenutne krize najboljom dostupnom tehnologijom, iz svemira i sa zemlje. EU predvodi napore za zaštitu našeg okoliša i građana", dodali su iz Europske komisije.

Situacija sa sušom u mnogim regijama Europe i dalje je ozbiljna, navodi se u najnovijem izvješću Zajedničkog istraživačkog centra Komisije (JRC) 'Suša u Europi - kolovoz 2022.', ažuriranoj procjeni stanja suše u Europi na temelju podataka i analiza europskog Opservatorija za sušu.

U kratkom sažetku dokumenta kažu da je u srpnju 64 posto Europske unije bilo pod upozorenjem ili u stanju pripravnosti. U 47 posto EU je, kažu, na stanju upozorenje za sušu, što znači da je oborina manje nego inače i da je vlažnost tla manjkava. 17 posto EU je, dodaju, u stanju pripravnosti, što znači da i vegetacija i usjevi pokazuju negativne učinke suše.

"Kombinacija jake suše i toplinskih valova stvorila je neviđen pritisak na vodu u cijeloj EU. Trenutno primjećujemo sezonu šumskih požara koja je osjetno iznad prosjeka, a velik je i utjecaj na proizvodnju usjeva.

Klimatske promjene nedvojbeno su svake godine sve osjetnije. Europska komisija i njezini znanstvenici neumorno rade na mapiranju i proučavanju ove krize s najboljom dostupnom tehnologijom, iz svemira i sa zemlje, te predvode napore za zaštitu našeg okoliša i naših građana od izvanrednih situacija", kazala je ispred EK Marija Gabrijel, povjerenica za inovacije i istraživanje.

Nedostatak vode

Posebno se naglašava problem s nedostatkom vode. Spominju se i slučajevi kad je u nekim regijama došlo do redukcije vode.

Nekoliko država članica EU poduzelo je mjere za ograničavanje vode, piše EK. Topliji i sušniji uvjeti od uobičajenih vjerojatno će se zadržati u zapadnoj euro-mediteranskoj regiji u nadolazećim mjesecima, do studenog 2022. Posljednjih dana oborine su ublažile sušu u nekim regijama Europe. No, donijele su nove izazove jer je ponegdje došlo do jakih grmljavinskih nevremena, piše EK.

Kako se vidi na mapi, Hrvatska je među najpogođenijima. Riječ je o mapi koja pokazuje stanje do 10. kolovoza.

Plenković s predstavnicima ratara o žetvi i stanju na tržištu

Predsjednik vlade Andrej Plenković je razgovarao s predstavnicima ratara o proljetnoj i jesenskoj žetvi, stanju na tržištu i problematici otežanih uvjeta obavljanja djelatnosti uzrokovanih energetskom krizom, tržišnim poremećajima i sušom, najavivši jačanje potpore poljoprivredi iz EU fondova i državnog proračuna.

U priopćenju vlade navodi se da je Plenković u Banskim dvorima primio predstavnike sektora ratarstva udruženih pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) te predstavnike ratara s područja Slavonije, Baranje i Srijema, a na sastanku je sudjelovala i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Premijer je naglasio da je poljoprivreda strateški prioritet vlade te najavio da će mjere i potpore poljoprivredi iz europskih fondova i državnog proračuna jačati jer je to sektor koji jamči veću samodostatnost u proizvodnji svježe i zdrave hrane te ukupnoj prehrambenoj sigurnosti hrvatskih građana.

Zahvalio je pritom predstavnicima poljoprivrednog sektora na iznimnim naporima koje su uložili u godinama obilježenim pandemijom i tržišnim poremećajima, stoji u priopćenju.

Plenković je podsjetio da je vlada u travnju ove godine usmjerila potpore poljoprivrednicima u okviru Programa  potpora male vrijednosti za nabavu mineralnog gnojiva vrijednog 200 milijuna kuna kao dio velikog paketa pomoći građanima i gospodarstvu. Posredna pomoć osigurava se kontinuiranim intervencijama u cijene goriva, pa tako i jučerašnjim fiksiranjem cijene plavog dizela na 8.49 kuna po litri, kao i smanjenjem PDV-a na 5 posto za svježu hranu i poljoprivredne inpute.

Ratari traže pomoć vlade

Predstavnici ratara pozdravili su dosadašnje mjere vlade, navodi se u priopćenju. Istaknuli su porast cijena energenata kao ključan problem u postizanju profitabilnosti ratarske proizvodnje te su iznijeli svoje projekcije smanjenja prinosa ratarskih kultura kao rezultat višemjesečnih nepovoljnih vremenskih prilika.

Okupljeni predstavnici ratara iznijeli su aktualnu problematiku s kojom se susreću u svojoj proizvodnji te zatražili pomoć vlade. Na sastanku je predstavljena i Mjera 22 vrijedna 200 milijuna kuna, instrument pomoći za poljoprivrednike uslijed tržišnih poremećaja izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu te posljedicama razorne suše.

Natječaj je planiran početkom listopada, a prijedlogom će se omogućiti jednokratna pomoć od 15 tisuća eura za poljoprivrednike ili više za prerađivače, pri čemu će se maksimalno smanjiti administrativna opterećenja kako bi poljoprivrednicima potpora bila isplaćena čim prije, izvijestili su iz vlade.

U idućem razdoblju analizirat će se mogućnosti dodatnih rasterećenja i potpora te će se razmotriti osiguranje dodatnih sredstava za skladišta u cilju osiguranja likvidnosti i očuvanja radnih mjesta, navodi se u priopćenju.

Ministrica Vučković najavila je i raniju isplatu predujma za izravna plaćanja koja će u situaciji višestruke krize pozitivno utjecati na poslovanje domaćih proizvođača hrane, a predujam će biti isplaćen u najvećem mogućem iznosu.

Ranije tijekom dana premijer je na Twitteru izvijestio da s predstavnicima ratarskog sektora razgovara o izazovima energetske krize, situaciji na tržištu, kao i o nadoknadi štete zbog posljedica suša. "Vlada će čvrsto stati iza poljoprivrednika, čiji vrijedan rad omogućuje nastavak proizvodnje i jamči prehrambenu sigurnost Hrvatske", napisao je na Twitteru.