MUZEJ Mimara otvorit će svoja vrata u listopadu, nakon višegodišnje obnove vrijedne oko 70 milijuna eura. Na završnoj konferenciji projekta, održanoj u srijedu, istaknuti su tijek obnove, povijesna važnost zgrade te suvremeni pristup novog muzejskog postava.

Prije više od mjesec dana sa zgrade muzeja skinuta je skela jer su radovi na obnovi pročelja u potpunosti završeni. U povodu završne konferencije održana je i prva tura po unutrašnjosti muzeja, prostorima koji su već obnovljeni ili su u posljednjoj fazi opremanja i uređenja za novi stalni postav čije se otvorenje očekuje ove jeseni.

Obnova kao generacijski poduhvat

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek tom je prilikom istaknula kako je obnova Muzeja Mimara dio šire obnove nakon potresa u središnjoj Hrvatskoj, tijekom koje se obnavlja više od 50 muzeja, arhiva i knjižnica te ukupno više od 500 pojedinačnih spomenika, sakralnih, svjetovnih, kulturnih institucija, državne imovine, sudova i dvoraca.

"To je generacijski poduhvat koji je okupio apsolutno sve stručnjake koje Hrvatska ima. Kada je bio veliki potres krajem 19. stoljeća, tada su došli strani stručnjaci obnavljati Zagreb, a sve ovo što se realiziralo u Hrvatskoj, u Mimari, diljem Zagreba i na području osam županija, to su sve realizirali hrvatski stručnjaci", naglasila je ministrica na konferenciji za medije.

Dodala je kako će svaka zemlja koja se nađe u sličnoj situaciji katastrofe i bude trebala inozemno iskustvo, tražiti ga upravo od naših stručnjaka.

Položena vremenska kapsula kao prvi eksponat

Govoreći o svemu što je tijekom obnove bilo potrebno učiniti, ministrica je podsjetila na nevidljiv, ali važan posao evakuacije i zbrinjavanja umjetnina odmah nakon potresa te zahvalila cijeloj muzejskoj zajednici i restauratorima.

"Ne bismo se danas tako spremno vraćali u muzejske prostore da taj posao evakuacije umjetnina nije napravljen po najvišim muzeološkim standardima. Veseli nas da ćemo se vidjeti krajem listopada, po planu, na otvorenju ovog muzeja, a u sljedećim mjesecima gotovo ćemo svaki mjesec otvarati jedan od obnovljenih muzeja", najavila je Obuljen Koržinek.

Tijekom obilaska ministrica je simbolično položila vremensku kapsulu u vitrinu u sobi posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji. U kapsuli se nalaze povelja, primjerak dnevnih novina, novčići te račun iz trgovine koji svjedoče o današnjem vremenu. Kapsula se obično polaže u temelje, a ovdje je položena kao prvi eksponat, pojasnila je Obuljen Koržinek.

"Takve povelje generacijama koje će doći nakon 100 ili 200 godina svjedoče o današnjem vremenu pa se nadamo da će i ova kapsula i ta povelja biti znamen vremena i znamen ove generacije koju ostavljamo generacijama ispred nas", istaknula je.

Novi suvremeni postav u tri teme

Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše istaknula je kako su izuzetno ponosni što je projekt obnove priveden kraju. Navela je kako se pred njima našao velik izazov te su dobili priliku razmišljati o novom stalnom postavu u okviru nove opreme i rezultata interdisciplinarnog istraživanja zbirke.

Kako bi novi stalni postav, koji je, kako je dodala, veliki iskorak, bio kvalitetno napravljen, razmišljali su o tome kako odgovoriti na izazove različitih generacija posjetitelja koji umjetnost gledaju na drugačije načine.

"Nakon dugog razmišljanja, odlučili smo da je najbolji i najispravniji put da krenemo s novim postavom koji je organiziran po tematskim cjelinama. Tako je cijeli novi postav Muzeja Mimara organiziran oko tri teme: priroda, društvo i vjera", navela je Pleše.

Dodala je kako su tim temama bile posvećene i riječi u vremenskoj kapsuli.

"Priroda je ona koja nas je dovela do ove situacije u kojoj smo se našli 2020. godine, društvo je ono što nas je uspjelo primiti i pogurati da uspijemo nešto napraviti, a vjera je bila nit koja nas je sve nekako povezala i dovela do ove točke danas da vam s veseljem i osmijehom na licu možemo pokazati rezultate naše suradnje", poručila je Pleše.

Uz te tri velike cjeline, posjetitelje kroz priču i sobe intuitivno vodi i 27 podtema. Dizajnerska rješenja doprinijela su da se te ideje pretoče u pročišćen i elegantan postav podređen umjetnosti, dok multimedija kroz svjetlo i zvuk dodatno doprinosi doživljaju postava, pojasnila je ravnateljica.

Između ostalog, navela je tri ključne godine koje se komuniciraju u promotivnim materijalima: 1895., kada je zgrada izgrađena, 1987., kada je muzej otvoren, te 2026., kada je obnova završena. Istaknula je i nekoliko glavnih boja koje se nalaze u muzejskim cjelinama: zlatno-žuta, toplo crvena, zelena i ljubičasta, a tu je i nova-stara fasada zgrade muzeja.

Restaurirani izvorni oslici zgrade

Nadležna konzervatorica Marijana Sironić iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode istaknula je važnost zgrade u urbanom razvoju Donjega grada nakon potresa 1880. i činjenicu da je tada zamišljena po uzoru na carski kompleks u Beču kao veliki školski forum.

Navela je kako su tijekom obnove provedena restauratorska istraživanja te su pronađeni izvorni oslici sačuvani ispod slojeva nastalih 1987., koje su potom restaurirali.

"Uspjeli smo unaprijediti muzejski dio i vratiti izvorni sloj u javnom prostoru velike dvorane, vestibula, atrija i stubišta", rekla je, dodavši kako je to s konzervatorskog motrišta bilo optimalno, ali i njihova dužnost.

Najzahtjevniji zahvat: spašavanje svečane dvorane

Glavni projektant Željko Peković istaknuo je kako je obnova započela 2022. te da je zgrada bila vrlo zahtjevna za projektiranje, kako tehnički, tako i statički.

Kao primjer naveo je prostoriju velike svečane dvorane, u kojoj se održala konferencija, koja je bila najugroženija jer se u potresu iščupala betonska ploča te je visila, dok je zid bio odvojen 15 centimetara. Razmatrali su mogućnost rušenja stropa, no ipak su međukatnu konstrukciju odlučili sanirati, što im je omogućilo i pronalazak izvornih oslika.

"Ono što danas vidite dovedeno je do stanja kako je izgledalo 1895. godine", istaknuo je Peković.