Foto: Index, FAH

SVI će reflektori sutra biti upereni u ski stazu na Trgu bana Jelačića niz koju će se spuštati svjetske skijaške legende. Danas smo istu obišli i porazgovarali sa Zagrepčanima kako bi vidjeli što o njoj, kao i utrci Snježna kraljica (koja košta 23 milijuna kuna) misle.

Većina onih koji su razgovarali s nama je bila oduševljena, a tek pokoji su rekli da je to čisto "gradonačelnikovo preseravanje".

Grad Zagreb za utrku Snježna kraljica, koja ove godine uključuje i ski stazu u centru grada, izdvaja oko 5,7 milijuna kuna.

"Samo neka je zabave"

"Nije to puno za ovakvo događanje, samo neka je zabave, treba nam ovakva promocija u svijetu", kažu mnogi stanovnici ovog grada, koji se osim ovakvog ski spektakla može podičiti i velebnim fontanama u ulici Hrvatske bratske zajednice.

Bandićev veliki projekt na kojeg je iznimno ponosan, kao što je više puta izjavljivao u javnosti je upravo taj niz od 5 fontana. A porezne obveznike koji pune gradski proračun stajale su oko 50 milijuna kuna.

Iza svog tog blještavila i zabave, postoji i ona druga slika Zagreba o kojoj Index redovito izvještava, a to su vrtići, škole i parkovi.

Mnogi od njih koji se nalaze u strogom centru Zagreba jadni su i derutni. Neki od izgradnje objekta nisu renovirani.

Tako smo nedavno objavili člana o OŠ Matka Laginje gdje koševi za smeće imaju dvostruku namjenu. Osim prikupljanja smeća, u njima se prikuplja i kišnica.

Naime, prilikom svake kiše, krov u predvorju i na najvišim katovima prokišnjava te je predvorje puno koševa za smeće koji prikupljaju kišnicu. Njihova škola, jedna je od rijetkih koja nema ni vanjsko školsko igralište.

O stanju u zagrebačkim gradskim vrtićima je kao što smo već više puta pisali dosta loše. Osim najgore činjenice, koju je upravo Index lani otkrio, da je Grad smanjio budžet za prehranu na 9 kuna dnevno po djetetu, redovito nam se javljaju roditelji i odgajateljice s pričama iz svojih vrtića.

Neki su nam poslali i fotografije kako bi dokazali pravo stanje gradskih vrtića, za koje gradonačelnik uporno tvrdi da su u dobrom stanju i da su uvjeti izvrsni.

"Naš objekt je fizički u jako lošem stanju, posvuda se nalaze rupe kroz koje ulaze mravi (a vjerojatno i druge životinje, ali bolje da o tome ne razmišljam), a prije dvije godine na krevetiću jednog od djeteta pronađen je mišji izmet.

Prilikom individualnog sastanka s odgojiteljicom u jednoj od prostorija vrtića, prolazila je mravlja kolona preko stola, stolica i cijelom dužinom zida. Pri dnu zida u razini s tlom nalazila se rupa kroz koju su isti neometano ulazili, što je bilo naočigled vidljivo. Domar vrtića zakrpa koliko može i vjerujem da radi svoj posao koliko god zna i umije, ali za određene popravke je potrebno više sredstava i znanje stručnjaka", rekla nam je jedna majka.

"Za užinu je dijete dobilo jednu šljivu"

Potvrdila je što smo veća ranije pisali da roditelji sami donose razne potrepštine za koje vrtić nema novaca, a očito ni Grad.

Posebno je, tvrdi, osjetljiva na dječju prehranu.

"Kao što je već i poznato u javnosti, dječji dnevni menu u zagrebačkim vrtićima trebao bi koštati 9 kuna. Svaka čast kuharicama koje naprave menu za 9 kuna. Moje predškolsko dijete je za užinu dobilo jednu šljivu, a na pitanje da li može još dobiti rečeno mu je da svako dobije jednu. Jabuke i naranče se režu na komadiće, a užina je ponekad samo jedan mali jogurt. Neki dan su za ručak dobili umak i palentu", kazala je.

Udruga RODA o stanju u vrtićima

I iz Udruge RODA su nam više puta potvrdili da je situacija u vrtićima loša.

"U kontaktu smo s nekoliko tisuća roditelja u gradu Zagrebu i svi redom, svi do jednog govore da se u vrtiće donose wc papiri, papirnati ubrusi kao i sve što bi trebalo biti sastavni pribor vrtića. Nema potrebe frizirati takve informacije, to se zna da se radi. Roditelji godinama donose potrošni materijal kao što su papirnati ubrusi, maramice obične i vlažne. Odgajateljice same izrađuju igračke.

Druga stvar, gradonačelnik kaže da je ostalo 600 slobodnih mjesta u gradskim vrtićima, ali ako je, to je na nekim lokacijama gdje ni nema djece, dovoljno da bi se napunio vrtić. Inače u većini vrtića po grupama se nalazi od 28 do 30. Bandić je izgovorio i apsolutnu neistinu da je na osmero djece jedna teta. Svaka teta je 4 sata sama s 28 do 30 djece.

Isto tako što se tiče hrane u vrtićima gdje on tvrdi da je sve dobro pa dobili smo niz dojava o stanju. Neke odgajateljice su nam rekle da za cijelu grupu od 30 djece znaju dobiti po 3 banane", rekla nam je ranije Mirela Blažanović iz Udruge RODA.

Odgajateljica vrtića s područja Novog Zagreba koja je željela ostati anonimna zbog straha od gubitka posla u razgovoru za Index kazala je da je njihov vrtić od Grada dobio naputak da roditelji ništa od potrošnog materijala ne trebaju donositi.

"No budući onda dođete u situaciju da se djeci nemate s čim obrisati nos jer vam Grad ne daje novac za te materijale onda smo prisiljeni moliti roditelje. Svake godine nas na početku roditelji pitaju što treba i mi uredno kažemo da su nam potrebne papirnate maramice, ubrusi, vlažni toalet papir. Imamo prevelik broj djece pa mlađe grupe donose i slamke i salvete. Sve što je potrebno roditelji donose. Isto tako ogradu koju bi trebao Grad obnoviti financira vrtić od svojih sredstava.

Što se tiče hrane evo danas mi je bilo 21 dijete u grupi. Dobili smo za užinu 6 ili 7 breskvi", kazala je ona.

Progovorila je i o javnoj nabavi zbog koje znaju dobiti pokvarenu hranu.

"Grad ima sklopljen ugovor s raznim proizvođačima. Kad meso dođe, dio je jestiv, a zna se dogoditi da je jedan dio siv. Onda umjesto jednog kilograma naše kuharice zapravo dobiju pola kilograma. Ravnatelji o tome šute. Ne žele se zamjeriti Gradu. Potom kuharice djeci daju više tijesta ili dodaju još nešto. Pitanje je koliko je sva hrana zdravstveno ispravno i hranjiva jer 80 posto unosa hrane djeca moraju dobiti u vrtićima gdje provedu cijeli dan", kazala je odgajateljica.

Na 30 djece jedna odgajateljica

Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, kulture i medija u lipnju je organizirala prosvjed odgajateljica kako bi upozorili na loše uvjete rada u vrtićima. Odgajateljice rade u skučenim prostorima, često imaju i do 30-ero male djece u grupi, dok je samo jedna s njima u smjeni. Većina vrtića staro je između 30 i 40 godina, u njih se rijetko ulaže, a nerijetko se događa da odgajateljice same od svoje plaće kupuju materijale kako bi mogle s djecom izrađivati razne stvari i poticati ih na kreativnost.

"U Zagrebu imamo 10.000 djece više u gradskim vrtićima od standarda koji je propisan. Napravili smo istraživanje i došli do poražavajućih podataka. Naime, predškolski sustav u Zagrebu se sastoji od 60 gradskih vrtića te 68 privatnih i vjerskih.

Grad godinama nije na sistemski način radio na proširenju kapaciteta sukladno potrebama pa se dogodilo da u Zagrebu radimo planu napravljenom prema podacima iz 1997. godine. Iako je Sabor 2008. donio Državni pedagoški standard prema kojem se vrtići moraju širiti, povećavati njihov broj, te je za to predviđeno i pet godina postepene prilagodbe u Zagrebu se on ne poštuje", kazala je Žilić.

No sve ovo mnogima u Zagrebu nije bitno, barem su tako pokazivali izlascima na lokalne izbore. Dovoljni su jedna utrka i pokoja fontana, da se na sve ovo zaboravi. Samo neka je kruha i igara.