MINISTAR znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da Hrvatska ima oko 4000 manje prvašića u odnosu na prethodne godine te upozorio da je to dalekosežni problem, a daljnji pad nataliteta mogao bi rezultirati i tehnološkim viškovima u sustavu obrazovanja.

Prvašića je ove godine oko 36.000, a prethodnih godina imali smo ih oko 40.000, istaknuo je Fuchs u Vukovaru, gdje je na prvi dan nove školske godine bio na otvorenju obnovljene i opremljene osnovne škole "Nikole Andrića". Upozorio je da je zbog pada nataliteta posljedično moguće stvaranje tehnoloških viškova u cijelom sustavu od osnovnoškolskog do visokoškolskog obrazovanja.

"Imat ćemo i pad broja studenata, pa je pitanje treba li nam toliki broj profesora, studentskih domova i visokoškolskih institucija. To je dalekosežan problem, efekti ovakvih pojava bit će vidljivi za 10 ili 20 godina", izjavio je Fuchs,

Pad nataliteta

Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u školsku godinu 2005./2006. krenula 46.793 prvašića, a ministar znanosti i obrazovanja ističe kako Hrvatska već neko vrijeme bilježi pad broja školske djece.

Naglasio je kako je pad nataliteta problematičan i svi zajedno moramo učiniti nešto kako bi se to promijenilo.

Najavio je i da će do listopada krenuti pozivi za podnošenje prijava za financiranje obnove i izgradnje škola kako bi se cjelodnevna nastava u osnovnim školama mogla početi provoditi do 2027., kako je i zamišljeno u reformi obrazovanja. 

"Ima u Hrvatskoj škola koje rade u dvije smjene i ne zadovoljavaju pojedine kriterije. Stoga će se vrlo brzo krenuti s pozivom za podnošenje prijava za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja tih objekata", najavio je ministar.

Poziv za financiranje obnove i izgradnje škola tekstualno je već pripremljen i ići će najkasnije do 10. mjeseca. Taj poziv bit će kontinuirano otvoren, neće biti natječaja niti sistema "najbržeg prsta".

Reforma

Djeca bi ubuduće trebala duže boraviti u školi, a mijenjat će se i način podučavanja te ministar očekuje da će to rezultirati boljim rezultatima naših učenika. Infrastrukturni preduvjeti trebali bi nastavnicima omogućiti više vremena, prostora i mogućnosti za drugačiju primjenu nastavnog procesa, kaže Fuchs, uvjeren da će to izazvati značajan pomak.

Ponovio je i da je reformom zamišljeno da sva školska djeca imaju topli obrok pa će škole morati imati kuhinju i blagavaonicu. Rješavanju tog pitanja, poručio je, neće se pristupati parcijalno, već će sve škole krenuti u istom trenutku s istih pozicija.

Upitan hoće li država financirati prehranu učenika, odgovorio je da je u postojećem konceptu školska prehrana na razini lokalne uprave i samouprave koja se o tome brine.