GODINU dana nakon diplomatskog spora SAD-a i Danske zbog ponude američkog predsjednika za kupnju Grenlanda, američki državni tajnik Mike Pompeo posjetit će Dansku u srijedu, a u središtu razgovora bit će problemi Arktika.

Nakon zaustavljanja u Velikoj Britaniji Pompeo bi trebao u Dansku stići oko 10 sati prije podne i sastati se s premijerkom Mette Frederiksen.

Očekuje se da će nakon toga razgovarati s danskim kolegom Jeppeom Kofodom u podne, kad će im se pridružiti dužnosnici vanjskih poslova Grenlanda i Farskih Otoka, također danskog autonomnog teritorija.

Danska i SAD apsolutno najbliži saveznici

Prema Kofordovim riječima, Danska SAD smatra "apsolutno najbližim saveznikom" i sudjelovala je u NATO-ovim misijama u Afganistanu, Iraku i Libiji.

Odnosi su se, međutim, narušili u kolovozu 2019. kad je Trump natuknuo ideju o američkoj kupnji Grenlanda, arktičkog teritorija od dva milijuna četvornih kilometara.

Frederiksen je prijedlog nazvala "apsurdnim", nakon čega je Trump odustao od planirana posjeta Kopenhagenu zbog "ružnog tona odgovora".

Iako je ponuda bila predmet nekih podsmijeha, analitičari kažu da je ona također pokazatelj obnovljenog strateškog interesa SAD-a za arktičku regiju, donekle smanjenog nakon završetka hladnog rata.

Nekoliko telefonskih razgovora između dviju zemalja ublažilo je napetosti i grenlandski su dužnosnici rekli da žele aferu ostaviti za sobom.

"Ono što smo rekli u prošlosti i što kažemo danas dvije su različite stvari. Bitno je što danas činimo i kažemo", rekao je grenlandski dužnosnik za vanjske poslove Steen Lynge novinarima u utorak.

No, postoji još jedan problem: plinovod Sjeverni tok 2 gradi se između Rusije i Njemačke.

SAD se protivi Sjevernom toku 2 na danskom teritoriju

SAD se snažno protivi plinovodu koji se proteže kroz danske vode, rekavši da postoji opasnost da se poveća ovisnost zemalja NATO-a o ruskom plinu.

Tvrtkama koje rade na projektu SAD je potkraj prošle godine uveo sankcije, čemu se EU snažno protivi, a nedavno je proširio prijetnje.

Danska je zadnja zemlja koja je odobrila plinovod, a zeleno svjetlo dala je tek u listopadu 2019.

Kopenhagen je opovrgnuo bilo kakav strani pritisak u vezi s tim pitanjem, no diplomatski izvor rekao je AFP-u da se mala sjeverna država suočava s velikim teškoćama dok nastoji održati ravnotežu između svoja dva glavna saveznika, SAD-a i Njemačke.