GRAĐANSKA inicijativa "Gospić je naš dom" reagirala je na nove rezultate vještačenja koje je danas objavio USKOK, a koji pokazuju da je mikroplastika s ilegalnog odlagališta u Gospiću dospjela u podzemne vode. Poručuju da nalazi potvrđuju kako otpad ne miruje te ponovno traže njegovo uklanjanje s lokacije.

USKOK je danas objavio izvješće Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer" o analizi mikroplastike u uzorcima podzemnih voda na lokaciji u Gospiću. Izvješće je izrađeno u sklopu istrage protiv većeg broja osoba zbog sumnje na kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva.

Kako smo ranije danas objavili, voda je ispitivana na tri mjesta, uzvodno od odlagališta, neposredno uz njega i nizvodno. Voda koja dolazi do lokacije gotovo je čista, dok je u vodi koja prolazi ispod odlagališta pronađeno 89 posto sve otkrivene plastike. U jednom uzorku nizvodno izmjereno je 737 mikrograma polistirena, odnosno stiropora, po litri vode.

Otpad ne miruje

Iz inicijative podsjećaju da je riječ o trećem nalazu koji, prema njihovu tumačenju, pokazuje razmjere problema. "Govorili su nam da pretjerujemo, širimo paniku i da treba čekati procedure, a u međuvremenu su stigla tri stručna nalaza", objavili su.

Prvim vještačenjem, koje je USKOK objavio početkom kolovoza, utvrđeno je da se na lokaciji u Bilajskoj ulici nalazi oko 37.000 tona miješanog otpada. Među njima su ostaci obrade električne i elektroničke opreme, medicinskog otpada, plastike te građevinskih i mineralnih materijala. Za dio uzoraka utvrđeno je opasno svojstvo ekotoksičnosti, a utvrđeno je i onečišćenje tla metalima.

Dopuna tog nalaza pokazala je prisutnost PFAS spojeva, takozvanih vječnih kemikalija, u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta. Vještaci su tada zaključili da je odlagalište vrlo vjerojatan izvor njihova širenja. Današnji nalaz pokazao je i prisutnost mikroplastike u podzemnim vodama. Analizom su pronađeni polistiren, polietilen, polipropilen, PET i druge vrste plastike.

"Što to znači riječima običnih građana? Otpad ne miruje. Dok je zakopan na toj lokaciji, iz njega onečišćenje može nastaviti odlaziti u tlo i podzemne vode", poručila je inicijativa.

"Folija na površini to ne može zaustaviti"

Inicijativa se u novoj objavi ponovno usprotivila planu privremenog prekrivanja zakopanog otpada vodonepropusnom folijom. Fond za zaštitu okoliša odabrao je izvođača za prekrivanje gotovo 33.000 tona zakopanog otpada. Prema ranijim objašnjenjima Fonda, cilj te mjere je smanjiti prodor oborinskih voda kroz otpad dok se priprema njegovo potpuno iskapanje i uklanjanje.

No inicijativa tvrdi da to ne predstavlja sanaciju. "Najavljeno prekrivanje otpada folijom nije sanacija! Folija može smanjiti količinu kiše koja odozgo ulazi u odlagalište. Ali otpad je zakopan prosječno tri metra duboko, u kršu. Podzemna voda dolazi i odozdo i sa strane, kroz pukotine u stijeni. Folija na površini to ne može zaustaviti", navode.

Dodaju da će prekrivanjem otpad biti manje vidljiv, ali će ostati u zemlji. "Sanacija počinje kada otpad počne napuštati lokaciju!", poručili su.

Ponavljaju zahtjeve Vladi

Inicijativa je podsjetila i na veliki prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", održan u subotu u Zagrebu, na kojem su se okupili deseci tisuća ljudi.

Tada su Vladi postavili niz zahtjeva. Traže da u roku od 20 dana predstavi cjelovit plan sanacije s obvezujućim rokovima te da se zakopani opasni otpad ukloni u roku od tri mjeseca. Traže i dugoročno neovisno praćenje stanja, uvrštavanje Rakitovca i drugih poznatih "crnih točaka" u Plan gospodarenja otpadom, uvođenje kolektivne zaštite građana u Zakon o zaštiti okoliša te privremenu zabranu uvoza otpada.

"Nakon ovog nalaza taj je minimum ostao isti, ali hitnost više nitko ne može osporavati", poručili su. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković nakon prosvjeda najavila je da će Vlada do 20. rujna predstaviti cjeloviti plan sanacije otpada u Gospiću.

"Osamnaest mjeseci nečinjenja mora imati odgovornost"

Iz inicijative ponovno traže i odgovor na pitanje kako je tolika količina otpada završila na lokaciji te tko je za to znao. "Kako je 37.000 tona otpada završilo pod zemljom? Tko ga je dovezao? Tko ga je preuzeo? Tko je za to bio plaćen?", pitaju.

Navode da kaznenu odgovornost utvrđuju USKOK i sud, ali smatraju da treba utvrditi i odgovornost za postupanje institucija nakon što se za problem saznalo. "Tko je znao i kada? Tko je odlučio da nije hitno? Tko je odlučio uskratiti prve analize? Osamnaest mjeseci nečinjenja mora imati odgovornost", zaključili su.