GRAĐANSKA inicijativa Gospić je naš dom oštro je reagirala na osnivanje Vladina Znanstvenog savjeta za sanaciju nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Posebno problematiziraju izbor ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka za zamjenika predsjednika Savjeta, tvrdeći da se institucije koje su već bile uključene u slučaj sada predstavljaju kao neovisni stručni autoriteti.

Vlada je danas osnovala sedmeročlani Savjet koji bi trebao razmatrati zdravstvene, okolišne i tehnološke aspekte sanacije te Vladi davati stručna mišljenja. Predsjednik je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, a Capak njegov zamjenik.

>> Tko su Plenkovićevi znanstvenici za Gospić? Provjerili smo svih sedam

"Isti Capak sjedi na dva ključna mjesta"

"Isti Capak sjedi na dva ključna mjesta u 'priči' o Gospiću", poručili su iz inicijative.

Podsjećaju da je Capak član Upravnog vijeća Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", koji je 2024. za Državni inspektorat proveo analize otpada iz Gospića. Capak je u Upravno vijeće Zavoda imenovan 8. ožujka 2024.

Rezultati tih analiza postali su javno dostupni tek 2026. Analize su pokazale da dio otpada nije prikladan za odlagališta neopasnog otpada, a u pojedinim uzorcima utvrđene su vrijednosti zbog kojih se otpad klasificira kao opasan. O njihovoj objavi Index je izvijestio krajem srpnja.

Inicijativa tvrdi da je upravo to razlog zbog kojeg Capakov izbor smatra problematičnim.

"Analiza je napravljena 2024., a javnost je za nju saznala u srpnju 2026. Dvije godine oni su imali nalaze, građani nisu. Građani sad trebaju vjerovati u neovisna mišljenja ove gospode", napisali su.

Pritom treba naglasiti da samo Capakovo članstvo u Upravnom vijeću "Andrije Štampara" ne dokazuje da je osobno bio upoznat s konkretnim nalazima iz Gospića.

Inicijativa Capaku zamjera i njegovu drugu funkciju, onu ravnatelja HZJZ-a. Tvrde da je riječ o ustanovi koja je, na temelju dostupnih nalaza, trebala "upozoriti ljude i alarmirati institucije".

"Tražili smo neovisne stručnjake"

Iz inicijative podsjećaju da su na velikom prosvjedu "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu izričito zatražili dugoročni monitoring i uključivanje neovisnih stručnjaka koji bi izradili plan monitoringa i neovisnu procjenu rizika.

"Tražili smo neovisne stručnjake izvan lanca institucija koje su dosad postupale i to za izradu plana i za procjenu rizika", navode.

Taj je zahtjev doista bio među zahtjevima upućenima Vladi nakon prosvjeda. Inicijativa je tražila "dugoročni, sveobuhvatni monitoring" uz angažiranje neovisnih stručnjaka koji bi izradili plan monitoringa i neovisnu procjenu rizika.

Tvrde da su odbijene gotovo sve primjedbe na izmjene zakona

Inicijativa se u istoj objavi osvrnula i na savjetovanje o Iskazu procjene učinaka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. Navode da je Ministarstvo danas objavilo izvješće prema kojem su odbijene sve 76 pristiglih primjedbi.

Tvrde da su odbijeni svi komentari njihove inicijative te da su od 24 primjedbe Udruge Sunce 23 odbijene, dok je jedna primljena na znanje.

"Prijedlozi su odbačeni bez argumenata, stručnog ili pravnog tumačenja – 'Nismo suglasni s prijedlogom'", napisali su.

Posebno osporavaju trajanje savjetovanja, za koje kažu da je trajalo samo od petka do nedjelje, te tvrde da je provedeno protivno zakonu. Najavili su da su zbog toga zatražili hitni nadzor zakonitosti postupka.

Zakon o instrumentima politike boljih propisa propisuje da savjetovanje u pravilu traje 30 dana. Kraće može trajati u posebnim okolnostima, ali nadležno tijelo tada mora detaljno obrazložiti razloge skraćivanja i objaviti ih na portalu e-Savjetovanja.

"Devedeset devet posto energije ide na objašnjavanje građanima da nemaju razloga za brigu. Nijedan posto na to da ih se posluša", zaključili su iz inicijative, a objavu završili pitanjem: "Opet na ulicu?"