Gripa - redovit, ali nepoželjan gost
PREHLADA je danas najučestalija zarazna bolest na svijetu, no gripa, vrlo slična bolest puno snažnijeg intenziteta i dužeg trajanja, svojom učestalošću ne zaostaje mnogo za prehladom. Procjenjuje se da svake godine oko 120 milijuna ljudi u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu oboli od gripe.
Zbog iznenadnog dolaska, brzog širenja i onesposobljavanja ljudi u normalnom obavljanju svakodnevnih poslova gripa se smatra, ne samo velikim zdravstvenim, nego i gospodarskim problemom.
Što je gripa?
Gripa ili influenca je zarazna virusna infekcija gornjeg dišnog sustava koji obuhvaća nos, sinuse, grlo, ždrijelo i bronhe, izazvana zaraženim kapljicama koje u okolinu dospijevaju kašljanjem, kihanjem ili govorom, a u organizam ulaze disanjem ili preko sluznice, nosa, oka ili grla.
Premda su simptomi prehlade i gripe vrlo slični (obje uzrokuju virusi), gripa nije bezazlena bolest. Znanstvenici su do danas uspjeli prepoznati tri tipa virusa gripe: A, B i C. Prema toj definiciji, virusi tipa A ili B izazivaju gripu s jako izraženim simptomima - tjelesna temperatura viša od 39 stupnjeva Celzijusa praćena zimicom, bolovima u mišićima i zglobovima, iscrpljenošću, glavoboljom, grloboljom, šmrcanjem - i česti su uzročnici epidemija. Virus tipa C izaziva gripu u vrlo blagom obliku, ponekad i bez simptoma.
Većina ljudi preboli gripu bez većih poteškoća u razdoblju između jednog i dva tjedna, no ponekad se događaju i po život opasne komplikacije. Karakteristika gripe da se pojavljuje naglo, zahvaća cijelo tijelo, pri čemu se u iste osobe može pojaviti više puta u istoj sezoni, posebno je opasna za malu djecu, starije osobe i kronične bolesnike s oslabljenim imunološkim sustavom.
Najčešće komplikacije koje može uzrokovati gripa su upala pluća, bronhitis, miokarditis, perikarditis, upala uha, dok kod ljudi koji boluju od kroničnih bolesti, primjerice astme, gripa može utjecati na pogoršanje simptoma.
Iako virusi gripe kolaju planetom tijekom cijele godine, gripa se najčešće javlja zimi te se može reći da "sezona" gripe traje od studenoga do travnja.
Međutim, uz sveprisutnost može se reći kako je neprestana mutacija najvažnija karakteristika virusa gripe. Tako virus gripe koji će nas napasti ove zime nije jednak virusu gripe koji nas je napao prethodne sezone, zbog čega ljudski organizam ne može razviti prirodni imunitet.
S druge strane znanstvenici još uvijek ne mogu predvidjeti smjer mutacije i protiv gripe još uvijek nema pravog lijeka. Zbog toga kao najbolju zaštitu protiv gripe liječnici preporučuju prevenciju: izbjegavanje boravka u prostorijama s mnogo ljudi, bliski kontakt s ljudima koji imaju gripu, što češće pranje ruku koje je potrebno držati što dalje od nosa i usta, što češće provjetravanje prostorija i slično.
Međutim, kako se nekih od navedenih preporuka vrlo teško držati ukoliko se želi uredno nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima, kao najprikladnije rješenje koje pomaže da se ublaže simptomi gripe jest cijepljenje.
Kako se boriti protiv gripe?
Uobičajena je praksa da se cijepljenje provodi svake godine od početka listopada do sredine studenoga, a liječnici preporučuju da se, uz zdravstvene djelatnike, redovno podvrgnu cijepljenju i osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, oboljeli od HIV-a, žene koje planiraju trudnoću i bit će trudne više od tri mjeseca u sezoni gripe. Stručnjaci smatraju da je cijepljenje protiv gripe poželjno za sve osim za osobe koje su alergične na neku od komponenti cjepiva, osobe koje imaju neku akutnu bolest, upalu ili se ne osjećaju dobro.
Kako je svake godine potrebno stvoriti novo cjepivo (samo za Europu je potrebno sintetizirati oko 300 milijuna doza za cijepljenje), redovito se u rano ljeto pod supervizijom Svjetske zdravstvene organizacije određuje sastav novog cjepiva protiv gripe na temelju podataka prikupljenih od virologa diljem svijeta.
Nova cjepiva i inovativni lijekovi
Iako zasad nema učinkovitog lijeka koji može djelovati protiv gripe, znanstvenici smatraju kako bi cjepivo bilo najučinkovitiji način borbe protiv gripe, navodeći da izum novih injektora koji zamjenjuju neomiljenu iglu omogućuje da se cijepljenju podvrgnu i oni koji su dosad zazirali od te aktivnosti.
No uz daljnji razvoj cjepiva protiv gripe, znanstvenici su se posvetili i pronalaženju novih metoda koje bi mogle pomoći borbi protiv gripe, poput ugradnje dijelova genetskog koda virusa gripe u neke od stanica ljudskog tijela. To bi dovelo do toga da ljudske stanice same sintetiziraju necjelovite viruse gripe što ne bi bilo toliko štetno za organizam, ali bi potaknulo povećanu proizvodnju antitijela.
Iako su tek u pretkliničkoj fazi ispitivanja, ohrabruje spoznaja kako su znanstvenici započeli stvarati inovativne lijekove koji bi u bliskoj budućnosti mogli dovesti do toga da se gripa liječi uzimanjem obične pilule tri puta dnevno. Razvoj inovativnih lijekova uskoro će gripu učiniti ne mnogo opasnijom od prehlade, vrijeme terapije i bolovanja bit znatno kraće, a opasnost od dodatnih komplikacija gotovo uklonjena.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati