ŠEF DIPLOMACIJE Gordan Grlić Radman rekao je da Hrvatska "bezrezervno" podržava članstvo Finske i Švedske u NATO savezu te da je stalnom predstavniku pri NATO-u u Bruxellesu dao naputak za prihvaćanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje.

"Ja sam apsolutno u ime hrvatske vlade na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu proteklog vikenda kazao da dajemo nedvojbenu, bezrezervnu podršku tim zemljama (...), to je bilo bez imalo okolišanja", rekao je Grlić Radman za Hrvatski radio.

Podsjetio je da su zbog ruske invazije na Ukrajinu i posljedične rekonfiguracije svjetskog međunarodnog poretka dvije tradicionalno neutralne zemlje odlučile svoju sigurnost zatražiti u NATO savezu, koji jamči sigurnost svojim zemljama članicama.

"Osjećaju se ugroženima, dobrodošle su u Savez, one s obzirom na vlastite potencijale jačaju time demokratske standarde i sveukupni potencijal NATO-a (...) Stalni predstavnik pri NATO-u u Bruxellesu Mario Nobilo ima moj naputak za prihvaćanje aplikacije Finske i Švedske u Savez te će dobiti punomoć vlade za potpisivanje protokola koji će uslijediti ovih dana", rekao je ministar vanjskih poslova, dodavši da "postoje još nekakvi razgovori s Turskom".

"To je neeuropski"

Turska je naime zaprijetila blokadom pristupa Švedske i Finske u NATO ako ne ispune uvjete Ankare, tj. moraju prestati podržavati, kako kažu, terorističke skupine u svojim zemljama, prvenstveno Radničku stranku Kurdistana (PKK), pružiti jasna sigurnosna jamstva i ukinuti ograničenje izvoza oružja Turskoj.

Grlić Radman rekao je da nakon prihvaćanja zahtjeva Švedske i Finske sve ovisi o  parlamentima država članica NATO-a, tj. o tome kada će ratificirati sporazum. "Apsolutno sam siguran da će Hrvatski sabor ratificirati sporazum kada on dođe iz Bruxellesa u Zagreb", rekao je Grlić Radman.

Za izjave predsjednika Zorana Milanovića, da Hrvatska treba blokirati pristup spomenutih država u NATO sve dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH, kazao je da su to "ucjene" i da je to "neeuropski". "To je ucjena (...), ta dva procesa treba razdvojiti", rekao je Grlić Radman i dodao da se za pitanje i položaj hrvatskog naroda najviše bori Plenkovićeva vlada.

"Prava hrvatskog naroda se ostvaruju pravnim mehanizmima, političkim i diplomatskim naporima, a ne ucjenama (...) Predsjednik nam svojim izjavama ruši reputaciju države na međunarodnoj sceni i radi političku štetu koja može ugroziti naše nacionalne interese", rekao je Grlić Radman.

Ponovio je da je stabilna BiH strateški nacionalni interes Hrvatske te istaknuo kako se nakon izbora u BiH može pojaviti sigurnosni problem ako se ne promijeni izborni zakon. "Hrvatski narod kao najmanji narod je stiješnjen između srpskog separatizma i visoko rangiranog bošnjačkog hiperunitarizma u BiH", smatra Grlić Radman.

Posjet Charlesa Michela Sarajevu

Važnim smatra posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Sarajevu 21. i 22. svibnja, koji će, kako je rekao, "pokušati utjecati". Govoreći o šestom paketu sankcija EU protiv Rusije, Gordan Grlić Radman rekao je da postoji nekoliko zemalja koje argumentiraju protivljenje embargu na uvoz ruske nafte ovisnošću o ruskim energentima.

"Sankcije se moraju osjetiti u samoj Rusiji i nastojimo eliminirati sve aspekte koji bi se sankcijama mogli negativno odraziti na europsko gospodarstvo", rekao je. O mogućoj slovenskoj blokadi ulaska Hrvatske u Schengensku zonu rekao je da ne očekuje da će Slovenija "pomrsiti račune".

"Nadam se da neće biti koraka unazad, imali smo dvije godine jako dobru suradnju s Janšinom vladom. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je najviše u interesu slovenskih građana. Siguran sam da ćemo naći zajedničko rješenje sa slovenskim prijateljima", naglasio je Grlić Radman.

Na pitanje ima li pomaka u rješavanju sudbine hrvatskog državljanina koji se pridružio ukrajinskoj vojsci i trenutno se nalazi u ruskom zarobljeništvu, kratko je odgovorio da je "naša briga i dužnost vratiti ga u domovinu" te da postupak zahtijeva "diskreciju".