"Gruzijski predsjednik je povukao medvjeda za rep i sad snosi posljedice"
VOJNI sukob u Gruziji veće nekoliko dana puni naslovnice i televizijske minute svih svjetskih medija te se nagađa može li ovaj sukob prerasti u veliki obračun Zapada i Rusije, a neki idu toliko daleko da čak spominju i početak trećeg svjetskog rata. Oni ozbiljniji kažu da nešto tako ipak može prognozirati samo admiral Davor Domazet Lošo.
U ovom sukobu su, pak, mnogi vidjeli sličnost s ratnim sukobom na našem prostoru nakon raspada Jugoslavije, jer oba vuku korijene u etničkim sukobima i raspadu komunističkih država. Iako se prvotno činilo da će sukob završiti u roku od dva dana, sada se čini da neće ipak tako brzo završiti, jer posljednje vijesti govore da ruske snage ulaze i u dubinu teritorija Gruzije.
Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti rekao je za Index kako ne vjeruje da će ovaj sukob prerasti u neki veći u koji bi se uključio i Zapad, jer to predstavlja veliki rizik.
"Sukob je započeo u petak kad su trebali početi pregovori o konkretnijem rješenju pitanja Južne Osetije i kad je Gruzija povukla nepromišljen potez i krenula vojno riješiti ovo pitanje, što je Rusija zdušno prihvatila. Mislim da će sukob trajati još nekoliko dana i da će sve završiti sa status quo pozicijom, da će se vratiti na one pozicije koje su vrijedile prije gruzijske intervencije", rekao je Grubiša.
"U Gruziji nije Badinterova komisija kao kod nas napravila razgraničenje"
Profesor Grubiša smatra kako se sukob u Južnoj Osetiji, sada zapravo u Gruziji, ne može uspoređivati s našom situacijom, prije svega jer u Južnoj Osetiji živi velik broj Rusa, dok su Gruzijci u manjini. Grubiša podsjeća da su u proteklih deset godina u Južnoj Osetiji održana dva referenduma na kojima se oba puta većinom glasalo za nezavisnost, što dokazuje da su Gruzijci u manjini.
"Tamo nije Badinterova komisija kao kod nas napravila razgraničenje i utvrdila granice novih država. Očito se etničke skupine u Južnoj Osetiji osjećaju jako ugroženim od Gruzijaca. Drukčija je ovo situacija i od Kosova. Na kraju krajeva, ovakve stvari nemaju veze s pravom, nego se uvijek provodi politika sile. tako se i ovdje provodi politika sile, sile koja je bila teško oštećena. Rusija je pod Putinom stekla samopouzdanje i sada može provoditi svoju politiku i prkositi Zapadu", rekao je Grubiša.
Profesor Grubiša ne vjeruje kako ovdje u pozadini stoji rat za naftu, pogotovo u Južnoj Osetiji koja je po njemu strateški nebitna. Kaže da je malo drukčija stvar s Abhazijom koja je puno bliža naftovodima i plinovodima.
"Kod raspada država odlučuje odnos snaga koji je ovdje na strani Južne Osetije i Rusije"
I profesora Branka Caratana s Fakulteta političkih znanosti zamolili smo da za Index usporedi sukob u Južnoj Osetiji s ratom nakon raspada Jugoslavije.
"U Moskvi su sa strahom gledali raspad u Jugoslaviji i bojali su se da će taj sukob izazvati nešto slično kod njih. Kod raspada država događa se da negdje manjine postaju većine, dok većine postaju manjine. Putin je još prije godinu dana upozorio da će se, ukoliko Kosovo stekne neovisnost, morati omogućiti i neovisnost za Abhaziju i Južnu Osetiju. Sa stanovišta prava svi narodi imaju pravo na samoodređenje, ali UN uvijek upozorava da države imaju pravo na teritorijalni integritet, te se ta dva prava uvijek sukobljavaju. A kada se sukobljavaju, onda odlučuje odnos snaga koji je u slučaju Južne Osetije na strani nje i Rusije", kaže profesor Caratan.
"Gruzijski predsjednik je povukao medvjeda za rep i sad mora snositi posljedice"
Caratan upozorava da Rusija ne voli da NATO dolazi na njezine granice ili kako oni kažu, u blisko susjedstvo, što znači zemlje bivšeg SSSR-a. No, ne vjeruje ni on da će doći do uplitanja zapadnih sila jer one u ovom rasporedu snaga na tom području nemaju velikih šansi za intervenciju i Rusija ima veliku nadmoć.
"Gruzijski predsjednik je povukao medvjeda za rep i sad mora snositi posljedice", kaže Caratan.
Branko Caratan predviđa da su moguće samo dvije varijante ovog sukoba. U blažoj varijanti ostat će status quo, u kojoj će de facto Južna Osetija biti neovisna a de iure će biti unutar Gruzije i sačuvati njezin teritorijalni integritet. U oštrijoj varijanti Južna Osetija i Abhazija će postati neovisne.
Profesor političkih znanosti ne vjeruje da će Rusija otići do kraja, osvojiti Gruziju i svrgnuti njezinog predsjednika Saakašvilija. Kaže da će Saakašviliju politička pozicija ionako biti ozbiljno uzdrmana zbog poraza u Južnoj Osetiji pa je realno očekivati njegovu smjenu.
D. Markas
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati