Foto: Getty Images

BI LI ROBOTI trebali plaćati poreze? Ovo je pitanje izazvalo žestoke reakcije, ali Ben Tarnoff za Guardian tvrdi da je alternativa prilično distopijska.

>> Roboti su malo prepali zastupnike Europskog parlamenta, traže da se za njih uvedu posebni zakoni

Samo pitanje, na prvi pogled ekscentrično, sve se više postavlja u zadnje vrijeme. Naime, kako  strahovi od ekonomskih posljedica automatizacije i robotizacije jačaju, i pozivi na porez na robote postaju sve glasniji.

Stvar je kulminirala prijedlogom Europskog parlamenta za nove zakone o robotici koji bi uključivali  uvođenje takvog poreza u Europskoj uniji. Benoît Hamon, kandidat francuskih socijalista na predstojećim izborima, kojeg inače zovu i "francuski Bernie Sanders", ubacio je porez na robote u svoj predizborni program. Čak i Bill Gates nedavno je podržao ideju.

Porez bi mogao financirati preobuku ili temeljni dohodak

Iako prijedlozi variraju, svi polaze od iste pretpostavke: kako roboti i računalni algoritmi postaju pametniji, zamjenjivat će sve veći dio radne snage. Porez bi mogao financirati njihovu preobuku ili im osigurati temeljni dohodak.

Ipak, dobre su vijesti da se robotska apokalipsa neće dogoditi tako brzo. Unatoč alarmantnim naslovnicama, ekonomski podaci pokazuju da se automatizacija još uvijek ne događa na masovnoj razini.

Loše su vijesti da, ako se to dogodi, nejednakost će postati takva da će sadašnji SAD u usporedbi s tim izgledati kao egalitarna utopija, upozorava Tarnoff. Prava prijetnja nije da će roboti postati "zli" i sve nas pobiti, kao što se Elon Musk boji,već da će njihova masovna upotreba toliko pojačati ekonomsku nejednakost da će život postati doslovno nemoguć za većinu čovječanstva.

Automatizacija neće uvijek stvarati nove poslove

Porez na robote može i ne mora biti dobro rješenje za izbjegavanje takvog scenarija, ali predstavlja dobru početnu točku za kritičnu raspravu o ozbiljnom problemu.

Roboti dosad nisu doveli do masovne nezaposlenosti jer je automatizacija, osim što je uništavala poslove, u isto vrijeme stvarala nove. Dobar primjer su bankomati: otkad su se pojavili u 1970-ima, broj bankovnih službenika je zapravo porastao. To je zato što su bankomati smanjili troškove bankama i omogućili im otvaranje većeg broja podružnica, a službenici su se s isplate gotovine preorijentirali na prodaju financijskih usluga.

No ako tehnologija postane dovoljno sofisticirana, ljudi jednostavno više neće imati što raditi. Što ako vam, primjerice, bankomat može ne samo isplatiti gotovinu, nego i prodati kredit? Tehnologija bi, umjesto kreiranja više bogatstva za manje rada, mogla početi proizvoditi bogatstvo bez ikakvog rada.

Kapital oslobođen od rada - radnici "oslobođeni" od plaća

Je li to dobro ili loše? Ovisi o tome tko kontrolira bogatstvo. U kapitalizmu, radnici zahvaljujući plaćama dobivaju dio bogatstva nastalog proizvodnjom. Taj je udio uvijek bio malen, a u zadnjih nekoliko desetljeća se dodatno smanjio: barem u SAD-u, udio prihoda koji odlazi na plaće se smanjio, a udio koji ide u kapital se povećao. Iako je produktivnost porasla 80% između 1973. i 2011., realna satnica za prosječnog radnika povećala se samo 11%.

A s automatizacijom trend će se znatno pogoršati. Kapital oslobođen od rada znači ne samo kraj rada, nego i kraj plaća. A bez plaća, radnici ostaju bez jedinog pristupa bogatstvu i sredstva za preživljavanje. Isto tako ostaju bez društvene moći u obliku mogućnosti da zaustave proizvodnju štrajkom. Potpuno automatsko gospodarstvo učinilo bi radnike i suvišnima i nemoćnima.

"Genocidni rat bogatih protiv siromašnih"

U isto vrijeme, robotski kapital omogućio bi vlasnicima da se potpuno izoliraju od ostatka društva, u svoje ograđene oaze, ostavljajući nezaposlene mase da skapavaju. A kako autor Peter Frase spekulira u knjizi Four Futures, te suvišne mase možda se ne bi tolerirale zauvijek. Ako se pobune i postanu opasne za elitu, "netko će naposljetku dobiti ideju da bi ih se bilo bolje riješiti". Scenarij koji Frase naziva zastrašujućim terminom "eksterminizam" doveo bi do "genocidnog rata bogatih protiv siromašnih".

Sve se ovo čini kao znanstvena fantastika, ali potpuno je plauzibilno prema sadašnjim trendovima. Bez političkih promjena, napredak tehnologije bit će za većinu ljudi ili loš ili apokaliptičan, upozorava Tarnoff.

Drugim riječima, roboti koji ubijaju poslove nisu loši, dok god je prosperitet koji proizvode ravnomjerno raspoređen među populacijom. U scenariju u kojem nekolicina milijardera kontrolira ne dobar dio, nego gotovo 100% bogatstva na svijetu, ideja da bi bogatstvo trebalo raspodijeljeno među svima možda neće biti tako radikalna. To je možda bolja ideja nego da nas "robotski kapitalizam sve pobije".