GUVERNER HNB-a Boris Vujčić gostovao je na Media Servisu gdje je rekao kako Hrvatska može izdržati još jedan lockdown. Osvrnuo se na oporavak, proračun i međunarodne pričuve te otkrio hoće li nam pandemija otežati ulazak u eurozonu.

Uvjeren je da Hrvatska ima zaliha čak i za puni lockdown.

"Mora se imati na umu da je to vrlo skupo"

"Možemo, sigurno možemo preživjeti čak i da dođe do punog lockdowna. Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što se pokazalo i ovaj put. Vidite da smo završili godinu s proračunskim deficitom od 29,5 milijardi kuna. To je posljedica upravo takvog tipa lockdowna. Ako je moguće, dobro je izbjeći takav tip lockdowna jer ostavlja posljedice u smislu velikog duga koji će se sutra morati vratiti", rekao je Vujčić.

Naglasio je kako je HNB u poziciji da bi mogao financirati potrebe kao što su mogli i na proljeće. Ako duže vrijeme nastavimo uz trenutne epidemiološke mjere, Vujčić smatra da će to biti udar na životni standard stanovništva. Prema posljednjim procjenama, pad BDP-a u ovoj godini bit će 8 posto, dok se iduće godine očekuje rast za 5 posto i već krajem 2022. potpuni oporavak. Ove postotke, pogotovo predviđanje oporavka, mnogi smatraju nerealnima, pogotovo kad se uzme u obzir da nam je javni dug 330 milijardi kuna i da nam se proračun većinom temelji na osobnoj potrošnji i zaduživanjima.

"Taman nakon što smo mi izašli van s projekcijom, i broj slučajeva zaraze koronavirusom je naglo porastao. Znači da su se počeli materijalizirati neki od tih negativnih rizika. Međutim, opet je vrlo teško reći što će se sad događati do kraja kvartala", naglasio je Vujčić za Media Servis.

Tvrdi da su cjepiva u zadnjim stadijima testiranja

Na pitanje ima li već sad naznaka da će taj procijenjeni pad BDP-a u ovoj godini ipak biti veći i da nam slijedi sporiji oporavak, odgovorio je da HNB svoje procjene daje samo svaka tri mjeseca i da su u posljednjima rekli da prevladavaju negativni rizici.

"U jesenskom temeljnom scenariju mi podrazumijevamo da ćemo u prvom kvartalu imati cjepivo. Ja mislim da je to u ovom trenutku najrealnija pretpostavka jer koliko čujem od epidemiologa, cjepiva su u zadnjim stadijima testiranja. Ako se stvari budu tako razvijale, tvrdi da ćemo imati brži oporavak gospodarstva. Međutim, ako dođe do komplikacija, očekuje nas lošija situacija. Smatra da u ovom trenutku dobro balansiramo između restriktivnih mjera i očuvanja gospodarstva", dodao je Vujčić.

Što se tiče bruto međunarodne pričuve HNB-a, na pitanje je li bilo kritično u vrijeme proljetnog lockdowna i jesu li te pričuve u tom razdoblju bile dostatne, odgovorio je:

"Da, da. Kad krene tako nešto, onda se uvijek pita jesu li dostatne. Kada je ovo počelo, bila je nagla potražnja za devizama. Mi smo reagirali intervenirajući s međunarodnim pričuvama u visini 5,1 posto BDP-a, što je ogromna intervencija. U par tjedana morali smo potrošiti 2,6 milijardi eura i u tom trenutku naravno da čovjek gleda kolike su te rezerve i što ako se ovim tempom nastave smanjivati."

Imamo li dosta zaliha?

No, onda je HNB s Europskom središnjom bankom dogovorio uspostavljanje swap linije, odnosno da mi njima damo kune, a oni nama eure. Vujčić je objasnio da su tada svi spekulanti protiv kune odustali jer svi na tržištu znaju da se tako povećavaju međunarodne pričuve i mogućnost da se održava stabilnost tečaja. U rujnu su te pričuve iznosile 18,3 milijarde kuna. Ako Hrvatska ne uspije izbjeći novi lockdown, hoćemo li opet biti u sličnoj situaciji da se pitamo imamo li dostatne zalihe?

"Mislim da smo ovom trenutku čak spremniji nego što smo bili na početku. Temeljni razlog je to što smo u srpnju ušli u tečajni mehanizam Europske unije - ERM II. Mi u tom mehanizmu imamo automatski pristup swap liniji Europske središnje banke", kazao je Vujčić.

Budući da smo od srpnja u svojevrsnoj "čekaonici za euro" i da su ranije procjene da bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., hoće li nam pandemija produžiti to čekanje? Vujčić je objasnio da smo prvi rizik eliminirali, a to je upravo bio ulazak u tečajni mehanizam, a drugi rizik je da ne zadovoljimo nominalne kriterije konvergencije.

"Što se tiče inflacije, kamatnih stopa i tečaja mala je vjerojatnost. Što se tiče javnog duga malo je vjerojatno, jer nama javni dug mora padati za jednu dvadesetinu razlike između sadašnje razine javnog duga i 60 posto. To je realno očekivati. Najveći i u ovom trenutku jedini realni rizik je da se proračunski deficit mora održati ispod 3 posto", zaključio je guverner.