Harvey Oswald - usamljeni snajperist ili politička žrtva?

U PETAK 22. studenog 1963. godine ubijen je John Fitzgerald Kennedy. Gotovo da ne postoji osoba koja na sam spomen atentata ili teorije zavjere neće iskristalizirati sliku otvorene limuzine koja je vozeći po trgu Daley Plaza postala krvavo poprište političkog skandala. Tog dana napisani su prvi reci jedne od najkrvavijih knjiga novije povijesti.

Nakon samo dva dana, povijest je dobila novu misteriju u liku Leea Harveya Oswalda. Čovjek koji je razmrksao glavu omiljenom, uspješnom i mladom američkom predsjedniku brutalno je ubijen ispred tv kamera i skupine od 40-ak novinara. Do dana današnjeg napisano je na stotine priča, legendi I mitova o tihom ubojici, kojeg je policija uhtitila u kino dvorani lokalnog kina samo 45 minuta nakon atentata.

Na Kennedyja je pucano snajperom sa šestog kata obližnje zgrade Teksaškog skladišta knjiga, u kojem je Oswald bio zaposlen od lipnja 1962. Dok je policija 24. studenog vodila Oswalda iz gradskog u okružni zatvor, Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dallasu povezanog s mafijom uspio se probiti pored hrpe novinara, redara i znatiželjnika te zauvijek ušutkati jedinog čovjeka koji je znao povijesnu istinu.

Nikada nije razjašnjeno je li Oswlad radio sam ili je bio tek lutka na koncu političkih moćnika. Iako je posebna Warrenova komisija koja je istraživala ubojstvo američkog predsjednika zaključila da Oswaldu nitko nije pomagao, kao i da on sam nije štitio ničija leđa, mnogi još uvijek vjeruju da cijela priča, zahvaljujući njegovoj smrti, nikada neće biti do kraja rasvijetljena.

Kennedyja su se u to vrije željeli riješiti mnogi; od CIA-e, Rusa, Kubanaca na čelu s Fidelom Castrom, a prema nekim navodima i njegova vlastita obitelj. Čak 74 posto Amerikanaca smatra da je Kennedyjeva smrt sumnjiva.

Oswald je prema nekim teorijama bio tek usamljeni snajperist, prema drugima poremećeni bivši marinac, a prema trećima žrtveno janje. Rođen u New Orleansu, oduvijek je bio problematičan, stoga je često upadao u razne nevolje. Iz škole je izbačen sa 17 godina pa se pridružio Mornaričkom korpusu vojske SAD-a. Kada je prebjegao u SSSR zatražio je sovjetsko državljanstvo, no nikada ga nije dobio. 1962. godine sa suprugom Marinom, rođenom Ruskinjom i njihovom kćerkom vratio se u SAD. U lipnju iste godine preselio se u Forth Worth u Texasu, da bi se u listopadu zaposlio u zgradi skladišta knjiga, sa koje je kasnije pucao na Kennedyja.

Oswald je optužen i da je netom nakon atentata ubio i policajca J. D. Trippita. Odlazak jednog od najkarizmatičnijih američkih predsjednika nije ništa manje kontroverzan od njegova života i vladavine. Osim što je inicirao nove odnose između istoka i zapada, Kennedy je proveo niz reformi u unutarnjoj politici, među kojima je predvidio i ukidanje diskriminacije prema crnačkom stanovništvu.

Kennedy je u svom čuvenom govoru na sveučilištu u Washingtonu 1963. kazao: "Svi živimo na istom planetu. Svi udišemo isti zrak. Svi se brinemo za budućnost svoje djece... moramo stoga uporno ustrajavati u traženju mira.."

"Stavite li na vagu ubojstvo američkog predsjednika i nesređnog lutalicu Oswalda nećete dobiti željenu ravnotežu. Predsjednikova smrt mora imati veće značenje, on je zbog nečeg morao umrijeti. Tako ne ide, Oswaldu jednostavno poželite prišiti nešto teže. Bilo kako bilo, zavjera iza sebe ne bi ostavila toliko krvi..." - napisao je William Manchester. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara