VIŠE od 20 godina Splitsko-dalmatinska županija priprema projekt Lećevica, regionalni centar koji je trebao riješiti problem zbrinjavanja otpada. Nakon dva desetljeća, Lećevica još nije otvorena. U međuvremenu je Karepovac došao do kraja kapaciteta, a gradovima i općinama koji su godinama na njega dovozili otpad sada je smeće došlo do grla.

Splitsko odlagalište više ne prima njihov otpad, pa ga moraju voziti drugdje, u nekim slučajevima i stotinama kilometara dalje. To znači veće troškove prijevoza i zbrinjavanja, dok se otvara pitanje kako je najveća hrvatska županija po površini došla u situaciju da nema vlastiti regionalni centar za gospodarenje otpadom.

Projekt HDZ-a koji čeka već 20 godina

Lećevica je projekt koji se više od dva desetljeća vodi pod upravom HDZ-a. Mijenjali su se ljudi na funkcijama, obećanja i rokovi završetka, ali politička struktura ostala je ista. Centar je trebao postati središnje mjesto za obradu miješanog komunalnog otpada iz cijele županije i omogućiti postupno zatvaranje i sanaciju Karepovca.

Projekt godinama prate brojna kašnjenja. Prvi elaborati za lokaciju u Kladnjicama izrađeni su još 2004., a godinu poslije osnovan je Regionalni centar čistog okoliša, županijska tvrtka zadužena za pripremu projekta.

Prvi rokovi za završetak spominjali su se prije desetak godina. Još 2018. najavljivalo se da će centar biti u funkciji do 2022. Građevinski radovi počeli su tek 2023., uz tada najavljeni završetak 2026. Danas je rok ponovno pomaknut na 2028., što znači da će od prvih najava do mogućeg otvaranja proći gotovo četvrt stoljeća. Istodobno je procijenjena vrijednost projekta narasla s početnih 60,3 milijuna eura bez PDV-a na 155,37 milijuna eura s PDV-om.

"Odgovorni se prave da to nije njihov problem"

Za to vrijeme gradovi i općine otpad moraju voziti u druge županije, u nekim slučajevima i 400 kilometara dalje, kako bi izbjegli napuljski scenarij. U SDP-u smatraju da su za trenutnu situaciju odgovorne županijska i gradska vlast.

"Danas smo svjedoci totalnog raspada zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Sve ono na što smo godinama upozoravali da će se dogoditi, nažalost se dogodilo. Oni najodgovorniji, a tu mislim na sve županijske vlasti u posljednjih 20 godina, od Ante Sanadera do danas, Blaženka Bobana, sakrili su se i prave se da to nije njihov problem", rekao je Ante Bilić, gradonačelnik Trogira.

Predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč odgovornost je usmjerio i prema splitskom gradonačelniku Tomislavu Šuti.

"Tomislav Šuta bio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša upravo u razdoblju kada je trebalo pripremiti dokumentaciju, raspisati natječaj i početi graditi centar kako bi bio završen u rokovima. Danas taj isti čovjek, kao gradonačelnik Splita, zatvara Karepovac okolnim gradovima i općinama", rekao je Kukoč.

Most i SDP politički su na suprotnim stranama, no oko Lećevice imaju isti stav. I jedni i drugi odgovornost za dugogodišnje neostvarivanje projekta vide u HDZ-u.

"Dok komunalna poduzeća plaćaju penale, građani sve veće račune, a odlagališta ostaju bez kapaciteta, odgovorni se posipaju pepelom i pozivaju druge na solidarnost. Tomislav Šuta, Blaženko Boban i svi koji su godinama upravljali ovim sustavom moraju odgovarati. Vrijeme je za njihove ostavke i hitno rješenje", smatra sinjski gradonačelnik Miro Bulj.

Dok smeće putuje, odgovornost se prebacuje

Uloga trenutnog splitskog gradonačelnika Tomislava Šute u projektu Lećevica nije bila sporedna. Od 2014. do 2018. godine bio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša, županijske tvrtke zadužene za pripremu i provedbu projekta. Na sjednici Županijske skupštine 2016. godine govorio je o napretku projekta i najavljivao da bi Lećevica trebala biti završena i u funkciji do 2018. godine.

Zato smo gradonačelnika Šutu pitali smatra li da snosi političku odgovornost za to što Lećevica nije stavljena u funkciju dok je bio na čelu Regionalnog centra čistog okoliša. Pitali smo ga i bi li Split te drugi gradovi i općine u županiji danas bili u povoljnijoj situaciji da je Lećevica ranije završena i stavljena u funkciju.

"Prozivke na moj račun potpuno su promašene. Moja etapa na čelu Regionalnog centra čistog okoliša završila je prije gotovo deset godina, a iza sebe sam ostavio kompletnu dokumentaciju sa svim dozvolama, studijom izvedivosti i okolišnom dokumentacijom te odobrenjem JASPERS-a kojim je osigurano EU financiranje.

Projekt sam doveo do faze natječaja. Realizirana je prva faza izgradnje i očekuje se okončanje postupka za drugu fazu. Svoj poslovni put nastavio sam na drugoj dužnosti. Danas je moja odgovornost kao gradonačelnika jasna: interes Splita i naših građana mora biti na prvom mjestu, a moja je dužnost zaštititi ga", odgovorio nam je gradonačelnik Šuta.

Županija: Nije problem u Lećevici

Šuta svoju odgovornost odbacuje i tvrdi da je projekt za njegova mandata doveden do faze natječaja. No, Regionalni centar čistog okoliša, na čijem je čelu bio, županijska je tvrtka, baš kao što je i projekt Lećevica županijski projekt.

Stoga smo Županiju pitali što je tijekom više od 20 godina konkretno kočilo realizaciju projekta, zašto Lećevica još nije u funkciji te preuzimaju li političku i institucionalnu odgovornost za kašnjenje. Na pitanje preuzimaju li političku i institucionalnu odgovornost za kašnjenje, iz Županije nisu odgovorili. Umjesto toga proslijedili su odgovor Regionalnog centra čistog okoliša.

Iz tvrtke su naveli da je na kašnjenje utjecalo više čimbenika, među kojima osporavanje lokacije, sudski postupci, promjene koncepta gospodarenja otpadom te dugotrajne procedure procjene utjecaja na okoliš. Tvrtka je pritom odgovornost za aktualne probleme s odlaganjem otpada prebacila na gradove i općine.

"Županija je samo jedna od aktera sustava gospodarenja otpadom, a posljedice na jedinice lokalne samouprave nisu uzrokovane neizgradnjom CGO Lećevica, već nedostatnom razinom odvajanja otpada na razini gradova i općina čija je to i zakonska obveza. Uzrok je nedovoljno odvojeno prikupljanje otpada, a ne kašnjenje Lećevice."

Projekt Lećevica trenutačno je, prema RCČO-u, u pripremi za izgradnju druge faze. Prva faza i pretovarne stanice u Sinju, na Braču i u Zagvozdu su završene, a u kolovozu su otvorene ponude za drugu fazu, koja uključuje postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada te prateću infrastrukturu. Slijede evaluacija ponuda, odabir izvođača i sklapanje ugovora, a sredstva za projekt osigurana su krajem 2025. godine iz fondova EU.

Najveća županija nakon više od 20 godina nema funkcionalni centar za gospodarenje otpadom. Lećevica je projekt HDZ-ove vlasti koji se desetljećima gradi na obećanjima i novim rokovima, dok se stvarni rok završetka uporno pomiče. Rok je sada 2028. godina, gotovo četvrt stoljeća nakon prvih planova.

Za to vrijeme Karepovac je došao do kraja kapaciteta, otpad se vozi stotinama kilometara, računi rastu, a gotovo pola milijuna građana čeka rješenje problema koji je odavno trebao biti riješen. Napuljski scenarij više nije prijetnja nego realnost. Rješenja nema, a odgovornost se i dalje prebacuje - baš kao što se godinama pomiču rokovi za Lećevicu.