OD 1. SRPNJA 2013., kada se Hrvatska kao 28. članica EU-a i formalno pridružila europskoj obitelji, prošlo je pet godina. Većina hrvatskih političara i političkih stranaka drži kako je u tom razdoblju Hrvatska profitirala, no ima i onih koji misle suprotno pa tako iz Živog zida tvrde kako razloga za slavlje nemamo jer smo tijekom proteklih pet godina nazadovali.

HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač ističe kako je Hrvatska profitirala te dodaje da trebamo biti ponosni jer smo u EU ušli sami, a ne kao dio tzv. zapadnobalkanskog paketa.

"S jedne strane, ostvarenje slobode, demokracije i neovisnosti, a s druge, ulazak u Europsku uniju, za Hrvatsku bile su dvije strane iste medalje o čemu svjedoči pristupni govor predsjednika Tuđmana 30. svibnja 1990. u hrvatskom saboru. Postigli smo i jedno i drugo, unatoč vrlo teškim i složenim okolnostima, jer smo unutar svoje političke zajednice uspjeli uspostaviti potrebni konsenzus", kazao je Kovač za Hinu.

Kovač: Doprinos svih hrvatskih vlada

Kovač također ističe i kako su na tome radile sve hrvatske vlade. "Smijemo biti ponosni na to da smo, na neki način u zadnji čas, ušli u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Ušli smo sami, nasuprot nekim težnjama da budemo dio tzv. zapadnobalkanskog paketa.

Pet godina nakon našega priključenja europskoj obitelji, možemo ustvrditi da je Hrvatska politički profitirala. Suodlučujemo o sudbini najvećeg dijela europskoga kontinenta", ističe Kovač.

Dodaje i kako je sada na nama da i ekonomski profitiramo od članstva u europskoj obitelji. "Imamo šansu Hrvatsku pretvoriti u dugoročno konkurentno i kreativno društvo. Alate za to imamo, sredstva Europske unije su nam na raspolaganju", naglašava taj HDZ-ovac podsjećajući na izgradnju Pelješkog mosta u najvećoj mjeri sredstvima EU-a te pristupanje Šengenskom prostoru.

Uvjeren je da će EU opstati. "Krize su svojstvene njezinom postojanju, to pokazuje povijest europske integracije. Dosad je uspjelo sve krize prebroditi. Tako će na kraju biti i s migrantskom krizom koja iziskuje zajedničko europsko rješenje", kaže Kovač. Dodaje međutim da će se EU morati promijeniti i naći rješenja za nove globalne izazove te nastaviti uvažavati nacionalne specifičnosti i biti blizak građanima. "Na kraju krajeva, zemlje članice, znači i Hrvatska, su gospodarice ugovora, one odlučuje o tomu kakva će biti Europska unija, hoće li primjerice na planu obrane i vanjske i sigurnosne politiku postati svjetski igrač - ili neće", zaključuje Miro Kovač.

Picula: Mala cijena za održavanje zajedničkog prostora mira i sigurnosti

SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula ističe kako se mnogi danas, 61 godinu nakon Rimskih sporazuma, pitaju o povijesnoj opravdanosti europskog projekta, kao i njegovoj perspektivi. "Precizni analitičari su izračunali kako cijena održavanja europskog projekta, svakog od 510 milijuna Europljana, dnevno košta samo jednu šalicu kave. Slažem se s onima koji tvrde da je to doista mala cijena za održavanje zajedničkog prostora mira i sigurnosti, prostora zajedničkog tržišta, mogućnosti života i rada u globalno nevelikom, ali bogatom europskom prostoru", kazao je Picula.

Dodaje međutim kako je EU danas u ozbiljnoj krizi koju obilježava ne samo skori odlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije "i, nakon mnogih proširenja, prvo smanjenje EU, migrantski pritisak na njene vanjske i unutarnje granice ili teško postizanje dogovora o budućnosti EU".

Danas se, ističe, države članice tvrdo sučeljavaju i o temeljnim vrijednostima na kojima EU počiva, "do te mjere da se čak razmatra i aktivacija članka 7. Ugovora o EU protiv jedne od članica, Poljske, zbog, kako je utvrdila Komisija, jasnog rizika od ozbiljnog kršenja vladavine prava".

"Osim toga, kohezijska politika je politika europske solidarnosti i jedna od crta obrane vjerodostojnosti EU. Za Hrvatsku je ključno da u privlačenju europskih sredstava u idućih pet godina bude daleko uspješnija i prevlada početno nesnalaženje. Moramo iskoristi fondove kako bi uklonili unutarnje disparitete, ali i svim građanima Hrvatske omogućili da osjete neposrednu korist od članstva u Uniji", kazao je Picula.

Za Hrvatsku budućnost u EU važno je, kaže, još nekoliko pitanja. "Jedno od njih je pitanje daljnjeg proširenja Unije na naše susjedstvo. Drugo, tu je pitanje i daljnje integracije RH u europski projekt – prvenstveno mislim na priključenje Schengenu, a onda i uvođenje eura kao zajedničke valute. I treće, RH treba i može biti aktivnom sudionicom i sukreatoricom odgovora na ključno pitanje budućnosti: želi li EU postati sve labavija zajednica država ili se želi postupno integrirati u zajedničku državu", kazao je.

Naše predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2020. daje nam, ističe, prigodu da se predstavimo kao zrela i odgovorna članica sposobna ostvariti nacionalne interese i prioritete, ne zanemarujući interese i prioritete zajednice od koje, na kraju dana, profitiramo svi zajedno, kao države, društva, gospodarstva, ali i kao pojedinci.

Petrov: Nismo iskoristili pogodnosti koje članstvo nudi

Čelnik Mosta Božo Petrov zamjera vladajućim elitama jer im, kaže, ulazak u EU nije poslužio kao odskočna daska za nužne reforme.

"Ulazak Hrvatske u EU-a 2013. dočekali smo, nakon niza godina teških pregovora, kao otrežnjenje. Društvo država kojemu smo se pridružili pokazalo nam je svu realnost hrvatskog položaja. Nažalost, vladajućim elitama ulazak u EU nije poslužio kao odskočna daska za nužne reforme. Upravo suprotno, čini se kako su jedva dočekali da se započeti i planirani reformski procesi zaustave. I to nas je danas dovelo tu gdje jesmo, na dno ljestvice europskih zemalja. Pritom se EU sve više koristi kao izlika za nečinjenje, a vladajući, lijevi i desni, koriste se EU-om kao strašilom za javnost", poručuje Božo Petrov.

Peta obljetnica ulaska u EU, ističe, dobra je prilika da se pogledamo u zrcalo i jasno odredimo svoje ciljeve unutar EU-a, kao i moguće koristi od članstva u toj zajednici država.

"Izgubili smo viziju i cilj i naše članstvo u EU treba jednostavno iznova otkriti. Moramo jasno reci da nismo iskoristili pogodnosti koje članstvo nudi, da se nismo svrstali uz bok zemljama koje teže boljem, koje su spremne na važne reforme i želju za prosperitetom. I dalje smo ostali začahureni u našem malom svijetu, gdje su moguće i usporedbe s afričkim, a ne europskim zemljama", zaključuje čelnik Mosta Petrov.

Vrdoljak: EU je izbor Hrvatske i to je dobro za Hrvatsku i njezine građane

"Čvrsto vjerujem da Hrvatska pripada Europi, ne samo zemljopisno nego što je puno važnije – civilizacijski. Dosegnuti demokratski standardi i kontinuirana težnja miru, suradnji i gospodarskom razvoju, sve one vrijednosti na kojima je izgrađena Europska unija, su i naša misija i naš cilj.  Bez obzira na neke stranke koje proklamiraju populizam opasnih namjera i antieuropske politike treba glasno reći - EU je izbor Hrvatske i EU je dobra za Hrvatsku i njezine građane. Sve alternative su opasne", poručio je čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak.

Za ilustraciju, navodi, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u proteklih godinu dana povuklo je više od 2 milijarde kuna za znanost i obrazovanje i stvorilo pretpostavke za još 1 milijardu kuna koja će se iskoristiti za ulaganje u strukovno obrazovanje u Hrvatskoj.

"Hrvatska je voljom svojih građana godinama gradila put prema EU i time postupno postajala boljim mjestom za život, pa ja osobno i HNS kao stranka, čvrsto vjerujemo da je to i dalje najbolje okruženje za daljnji razvoj moderne Hrvatske.

Politika HNS i politika ove vlade je europska i HNS u okviru koalicije radi i inzistira na što većem povlačenju sredstava iz EU - na nama je da pripremimo projekte i bolje iskoristimo novac koji nam je sada na raspolaganju", zaključuje Vrdoljak.

Sinčić: Hrvatska nema razloga za slavlje, nestaje pred našim očima

Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić uvjeren je, pak, kako Hrvatska uopće nema razloga za slavlje.

"Hrvatska nema razloga za slavlje povodom 5. obljetnice ulaska u EU jer smo u gotovo svakom smislu ili nazadovali ili smo u sličnom položaju od toga vremena, odnosno od vremena u kojem smo radili pripreme za ulazak u EU", kaže Sinčić.

Od ulaska u EU do danas imamo, ističe, 23.000 OPG-ova manje, desetkovana je poljoprivredna proizvodnja, a uvoz hrane upravo iz EU-a bilježi nove rekorde, dok su hrvatski ruralni prostori sve prazniji, a perspektive nema.

"Hrvatska se održava na razini na kojoj jest isključivo zahvaljujući turizmu, a to nema mnogo veze s EU jer je turizam cvao u Hrvatskoj davno prije EU, a slično bi se razvijao i da smo ostali suverena država izvan EU. Da nema turizma, cijela Hrvatska bi se praznila brzinama mnogo većima nego se sada prazni Slavonija", uvjeren je čelnik Živog zida.

Ideja EU-a je, tvrdi, eksploatacija zemalja periferije od strane razvijenih zemalja u centru Europe. "Tako je i Hrvatska stavljena u položaj gdje naš prostor, izvori i dobra postaju kapital u tuđim rukama. EU je unija bankara i birokrata, a ne naroda i kultura", drži Sinčić.

Pita se i kako stanovnik razvijene zemlje EU-a i Hrvatske može biti u ravnopravnom položaju. "Razvijene zemlje poput Austrije daju mnogo manje kamate na kredite, kvalitetnije subvencije, jasnu poljoprivrednu politiku, mnogo je manje korupcije, ima mnogo veću plaću, više kapitala, ima i efekt ekonomije obujma, jače je strukovno udruživanje, imaju višestruko više iskustva jer stoljećima rade u tržišnom modelu", kaže.

Kada se, kaže, tome suoči korumpirana, zaostala, siromašna i neorganizirana Hrvatska, to je unaprijed izgubljena tržišna bitka i mi u EU možemo biti samo plijen i sluga, a ne ravnopravni partner.

"Hrvatska nije mogla konkurirati razvijenim zemljama EU-a i domaćim političarima toga vremena, to je bilo jasno, ali su unatoč tome govorili o nekakvom bratstvu, jednakim prilikama i otvorenom tržištu od 500 milijuna ljudi. Takve mantre ponavljaju i danas, a Hrvatska nestaje pred našim očima", uvjeren je čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić.