Foto: FAH

JUČER je, praktički iz čista mira, vladajuća koalicija najavila mogućnost uvođenja obveznog vojnog roka. Tijekom sastanka Odbora za obranu HDZ-ovac Stevo Culej odlučno je zatražio njegovo uvođenje.

"Zalagat ću se za obavezno služenje vojnog roka da se u ovom trenutku podjela u državi mladići koji služe rok prepoznaju kao svoji, da nema više podjela sjevera i juga Hrvatske", rekao je Culej, a uz njega su stali i Pero Ćorić iz HSP AS-a te ministar obrane Josip Buljević.

"Razgovarali smo o tome, ja to podržavam, ali se radi o tome koliko ćemo imati sredstava i kakvi su naši trenutni prioriteti", objasnio je Buljević.

Da vladajući misle najozbiljnije u večernjim je satima još jednom potvrdio Pero Ćorić iz HSP AS.

"Mi smo unutar HSP AS-a počeli pregovore da bi trebalo uvesti vojni rok u trajanju od barem tri do šest mjeseci i o tome smo na Odboru iznijeli taj prijedlog. Osobno je ministar rekao da bi se s tim složio", rekao je Ćorić.

Ponudio je i argumente za navedeno, rekavši i kako je okruženje nesigurno, misleći pritom na Srbiju.

"Mislimo da je Hrvatska zemlja koja živi u takvom okruženju. Ne smijemo se opustiti jer koga je ugrizla zmija boji se i guštera. Kroz Hrvatsku prolaze stotine tisuća ekonomskih migranata i okruženje nam je nesigurno. Pitanje je u kojem će smjeru ići i srpska politika jer vidimo tko je tamo na vlasti", rekao je.

I Karamarko blizak ideji o uvođenju obveznog vojnog roka

U moru brojnih predizbornih obećanja možda je lako zaboraviti, ali uvođenje obaveznog vojnog roka relativno nedavno HDZ je već najavljivao. Naime, jedno od Kolindinih predizbornih obećanja bilo je upravo ovo, a toga se dotakla i nakon što je postala predsjednica.

Tako je Kolinda u ožujku prošle godine ponovila kako je to njena politička zamisao o kojoj treba raspraviti.

S njom se tada složio i Karamarko. "Sigurnosna situacija se komplicira, mislim da o nečemu takvom moramo razmišljati. Naravno, sve ćemo prepustiti stručnjacima i stratezima, u konačnici mi smo dio NATO saveza te ovisi i što će naši partneri reći", rekao je Karamarko pred nepunu godinu dana.

HDZ-ovci vojni rok ukinuli samo da bi ga mogli ponovo uvoditi

Međutim, zalaganje za ponovnom uspostavom obaveznog vojnog roka od strane HDZ-ovaca ne bi bilo ništa čudno da ga ista ta stranka nije relativno nedavno jednoglasno ukinula.

Naime, u listopadu 2007. godine HDZ-ova saborska većina izglasala je Odredbu o pozivanju ročnika na obavezni vojni rok te je odlučeno da od 1. siječnja 2008. godine u vojsku ide isključivo dobrovoljno.

Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka dio je izmijenjenog Zakona o obrani, kojim se ipak ostavlja mogućnost da se u slučaju ugroze Republike Hrvatske, ova odredba stavi van zakona, te se nastaviti pozivati novake na služenje vojnog roka.

S obzirom da Hrvatskoj u ovom trenutku ne prijeti nikakva ugroza, predlaganjem uvođenja obaveznog vojnog roka HDZ demantira sam sebe, odnosno HDZ iz 2007. godine kada je na čelu bio Ivo Sanader, ali veliki broj tadašnjih istaknutih HDZ-ovaca aktivan je i danas.

Dapače, odluku o ukidanju vojnog roka tada su HDZ-ovci tumačili kao napredak u prihvaćanju NATO standarda.

Tako se u prijedlogu odluke koju potpisuje HDZ-ov Ivan Jarnjak nabrajaju prednosti tog poteza.

"Sve veća složenost budućih misija i zadaća Oružanih snaga Republike Hrvatske i potrebe modernizacije vojne tehnike zahtijevaju prilagodbu postojećeg tipa vojne organizacije odnosno popunu Oružanih snaga Republike Hrvatske profesionalnim sastavom, a u okviru služenja vojnog roka – dragovoljcima.

U skladu s usvojenim strateškim dokumentima i Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. – 2015. u tijeku je proces preustroja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Cilj reforme i reorganizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske je uspostavljanje moderne strukture obrambenog sustava koja će moći odgovoriti izazovima novoga doba", stoji u HDZ-ovom prijedlogu u kojem se traži ukidanje obaveznog vojnog roka.

"Profesionalizacija Oružanih snaga Republike Hrvatske jedan je od utvrđenih reformskih ciljeva ostvarenje kojeg između ostalog podrazumijeva i suspenziju obveznog služenja vojnog roka i uvođenje dragovoljnog služenja vojnog roka.

U skladu s Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske
2006. – 2015. godine Oružane snage razvijat će sposobnosti oslanjajući se na potpuno dragovoljnu popunu s planiranim brojem od najviše 2000 dragovoljnih ročnika godišnje", nadalje se objašnjava i dodaje da nepozivanje novaka neće imati negativnog utjeaja na borbenu spremnost OSRH.

HDZ ukidanje vojnog roka predstavljao kao profesionalizaciju, što se promijenilo?

Dakle, ne tako davne 2007. godine HDZ je ukidanje obaveznog vojnog roka predstavljao kao profesionalizaciju vojske i NATO standard pa se postavlja pitanje što se to u nepunih deset godina promijenilo da isti taj HDZ sada inzistira na ponovnoj uspostavi obveznog roka.

Djelomični odgovor na to pitanje mogao bi dati Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006.-2015., odnosno njegov nasljednik, onaj koji obuhvaća godine od 2016.- 2024. i trenutno je na snazi.

Naime, ukidanje obaveznog vojnog roka od 1. siječnja 2008. godine rezultat je upravo spomenutog Dugoročnog plana razvoja OSRH.

"U skladu s usvojenim strateškim dokumentima i Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. – 2015. u tijeku je proces preustroja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Cilj reforme i reorganizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske je uspostavljanje moderne strukture obrambenog sustava koja će moći odgovoriti izazovima novoga doba", stoji u gore spomenutom prijedlogu o ukidanju obveznog vojnog roka. Naravno, taj dugoročni plan kojim je još 2006. predviđeno ukidanje "vojske" donio je isti onaj HDZ koji će 2007. vojni rok i ukinuti.

HDZ i 2014. godine glasao protiv uvođenja vojnog roka

Tu dolazimo do još jednog HDZ-ovog proturječja koje možda i daje odgovor na pitanje hoće li obavezni vojni rok zaista bit uveden, odnosno zašto obavezni vojni rok neće biti uveden.

Naime, krajem 2014. godine Sabor je donio Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2024. godine, a u kojem se ne planira ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. No, taj i takav Dugoročni plan na sjednici Sabora u prosincu 2014. godine donesen je - jednoglasno. Drugim riječima, i HDZ-ovci su glasali za desetgodišnji plan kojim se ne planira uvođenje obaveznog vojnog roka. U isto vrijeme, u jeku predizborne kampanje za predsjedničke izbore, njihova kandidatkinja je obećavala ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka.

Strenja- Linić ne zna o čemu govori

Tijekom jučerašnje rasprave Odbora za obranu Ines Strenja Linić iz Mosta kazala je kako treba razmisliti o uvođenju vojnog roka na dobrovoljnoj bazi.

Međutim, ono što zastupnica Mosta ne zna ili je zaboravila jest činjenica što vojni rok na dobrovoljnoj bazi nikad nije ni prestao postojati. Nakon ukidanja obaveznog vojnog roka predviđeno je da se godišnje 2000 ročnika prima na dobrovoljnoj bazi. Međutim, kako kaže Dugoročni plan razvoja OSRH 2015.-2024., država ni za to nema novca.

"Od 2008. godine suspendirano je obvezno služenje vojnog roka i uspostavljeno je dragovoljno služenje, ali je godišnji broj dragovoljnih ročnika (od 500 do 800) bitno manji od predviđenoga (2000 dragovoljnih ročnika) prije svega zbog nedostatka financijskih sredstava", stoji u planu.

Dakle, ukratko da zaključimo, HDZ je 2006. godine donio Dugoročni plan razvoja OSRH do 2015. godine kojim je predviđeno ukidanje vojnog roka. Sljedeće godine taj je zadatak ispunio i ukinuo vojni rok. U prosincu 2014. godine zastupnici HDZ-a glasali su za novi, dugoročni plan kojim se ne predviđa ponovno uspostavljanje obaveze vojnog roka, a u istom tom planu jasno piše i da krnji, dobrovoljni vojni rok država ne može financirati.

Iz svega navedenog može se zaključiti kako uvođenja vojnog roka, ako se ne promijene sigurnosne okolnosti, u bliskoj budućnosti neće biti prioritet ove Vlade, ma koliko oni o tome govorili.