HHO nezadovoljan predloženim propisima o naknadi štete od terorizma

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) i nekoliko nevladinih udruga smatra neprihvatljivim i protustavnim prijedloge zakona o naknadi štete prouzročene terorističkim činom i djelovanjem hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu.

HHO i devet nevladinih udruga nezadovoljni su s tri zakonska prijedloga - o odgovornosti za štetu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, o odgovornosti države za štetu uzrokovanu od pripadnika oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu, te štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.

Prijedloge tih zakona, upućenih u saborsku proceduru, smatraju neprihvatljivima jer se njima propisuje da će se štete nastale prije izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, 1996. i 1999., rješavati po odredbama novih zakona.

Naime, nakon izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima građani kojima je uništena imovina više nisu mogli tražiti naknadu, a započeti postupci su prekinuti.

Nevladine udruge traže da se svim oštećenim građanima, koji su pretrpili štetu za koju je država bila odgovorna prema Zakonu o obveznim odnosima, omogući da pokrenu, odnosno dovrše postupak po tada važećim odredbama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatraju da bi retroaktivna primjena novih propisa bila protivna Ustavu i Europskoj konvenciji. Posebno diskriminacijskim ocjenjuju članak Prijedloga zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija prema kojemu, tvrde nevladine udruge, pravo na naknadu štete neće moći ostvariti izbjegli građani srpske nacionalnosti koji nisu ishodili hrvatsko državljanstvo.

Stoga nevladine udruge traže da se svi slučajevi u kojima je došlo do štete, za koju je država bila odgovorna po Zakonu o obveznim odnosima, moraju dovršiti i voditi po odredbama tog Zakona koje su bile na snazi na dan nastanka štete.

Usvoje li se ipak predloženi zakoni, iz HHO-a i devet nevladinih udruga upozoravaju kako se može očekivati da će oštećeni građani pravdu zatražiti i dobiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

(Hina) pp/so so

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara