U PROSPEKTU izdavača obveznica Erste banke, koje je kupila Sandra Švaljek u vrijeme dok je bila članica Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), na stranici 15 navodi se tzv. "regulatorni rizik" za obveznice, u kojem se naglašava kako postoji rizik od regulatora, odnosno HNB-a jer utječe na poslovnu politiku i rezultat poslovanja Banke i to "svojim odlukama i promjenama propisa".

>> Sandra Švaljek o Aferi HNB: Mirno spavam, neću dati ostavku

>> HNB: Kad su Vujčić i Švaljek kupovali dionice i obveznice, Hrvatska nije bila u EU

>> Vuk Vuković razmontirao nove HNB-ove laži o golemoj aferi

HNB tvrdi da je Sandra Švaljek, nakon što je pročitala upravo taj Prospekt, odlučila uložiti 2.5 milijuna kuna naslijeđenog novca u obveznice, te se pozivaju na tadašnje etičke standarde i zaključuju da nema ništa sporno u tome da član Savjeta HNB-a kupuje obveznice banaka koje nadzire.

Podsjetimo, godišnja kamata na obveznice bila je 5.875 posto, a dospijeće obveznice bilo je za pet godina. Apsolutni prinos, odnosno zarada Sandre Švaljek na obveznicama, iznosila je tako ravno 740.361,71 kunu.

HNB dakle, braneći Švaljek, tvrdi da je ona odluku o tome gdje će uložiti naslijeđene milijune, donijela nakon čitanja Prospekta u kojemu stoji kako upravo HNB, čija je ona bila visokopozicionirana zaposlenica, utječe na poslovanje banke, a time i na prinose od obveznica banke.

Kod drame oko švicarca nije bilo razlike između obveznica i dionica banaka

Isto tako HNB tvrdi da nije isto kojim se vrijednosnim papirom trguje te radi razliku između trgovanja dionicama i trgovanja obveznicama i poručuje kako je kupovina dionica za guvernera, viceguvernera, članove Savjeta i izvršne direktore zabranjena nacionalnim Zakonom o HNB-u, a kupovina obveznica nije.

No, njihovo objašnjenje opovrgava sama burza koja je u jeku drame oko švicarskog franka izjednačila dionice i obveznice banaka kada je privremeno zaustavila trgovanje i dionicama i obveznicama tih banaka, a nakon presude u slučaju Franak.

Zaustavljanje trgovanja ujedno dokazuje i da su obveznice bile u to vrijeme rizične, što opet opovrgava tvrdnju HNB-a koji je rekao da je kupovina obveznica Sandre Švaljek imala karakter štednje. Štednja i obveznice ne mogu biti isto.

No, krenimo redom.

"Sandra Švaljek je kupila korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d. krajem 2012., u vrijeme kad je bila vanjska članica Savjeta HNB-a. Učinila je to na temelju javno dostupnih informacija, sadržanih u prospektu izdavatelja obveznica, koji je odobrila Hanfa", stajalo je u posebnom priopćenju HNB-a u kojem se naglašava da su guverner HNB-a, zamjenica guvernera i zaposlenici postupali u skladu s propisima i etičkim standardima kad su trgovali vrijednosnim papirima banaka.

U prospektu obveznica upozorili na utjecaj regulatora - HNB

Naime, HNB tvrdi da je Švaljek pročitala prospekt koji ima 376 stranica te na temelju toga odlučila u te obveznice uložiti 2.5 milijuna kuna od nasljedstva. Isto tako tvrde kako su te obveznice imale "karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci", odnosno da je to ulaganje bilo gotovo bez rizika.

No problem je što prospekt na više stranica objašnjava rizike, a na stranici 15 objašnjava "regulatorni rizik", odnosno utjecaj HNB-a.  

"Svojim odlukama i promjenama propisa iz njene nadležnosti, kojima uređuje poslovanje kreditnih institucija, HNB utječe na poslovnu politiku i rezultat poslovanja Banke. Navedene promjene mogu u nekim slučajevima imati za posljedicu promjene u smislu strožeg ili težeg načina poslovanja Banke, zbog čega se takve odluke i promjene propisa uobičajeno smatraju svojevrsnim rizikom povezanim s Izdavateljem", stoji na stranici 15 Prospekta Erste banke. 

U tom poglavlju naglašeno je kako "HNB temeljem Zakona o hrvatskoj narodnoj banci i Zakona o kreditnim institucijama izdaje i oduzima odobrenja za rad kreditnim institucijama... ".

Bile su rizične u vrijeme drame oko švicarca

HNB u svom priopćenju, a i Sandra Švaljek u svojem obraćanju javnosti tvrde da su postupali u skladu s tadašnjim etičkim standardima, no činjenica je da se etika poslovanja odnosno moral ne mijenjaju, već je HNB samo mijenjao vlastite zakone i propise. Švaljek je, pročitavši Prospekt u dijelu koji spominje HNB, morala shvatiti kako to nije moralno, odnosno nije etički.

Sporan je i detalj kada HNB, obveznice Sandre Švaljek izjednačuje sa štednjom. Upravo su obveznice Erste banke bile visokorizične u vrijeme drame oko slučaja Franak. Nakon nepravomoćne presude zagrebačkog trgovačkog suda koji je donio presudu na štetu osam banaka koje su građani masovno tužili zbog valutne klauzule u švicarskim francima, burza je privremeno zaustavila trgovanje dionicama Erste&Steiermaerkische, Zagrebačke i Privredne banke.

Zajedno s dionicama burza je zaustavila i trgovanje obveznicama Erste banke koje je kupila Sandra Švaljek. Burza je tada izjednačila dionice i obveznice banaka. Zašto je to bitno?

Zato što upravo HNB, u svojoj obrani Sandre Švaljek, radi razliku između dionice i obveznice. Naime, trgovanje dionicama banaka koje regulira HNB zabranjeno je nacionalnim zakonom za guvernera, viceguvernere, članove Savjeta i izvršne direktore, dok je trgovanje obveznicama banaka, koje su također vrijednosni papiri -  dozvoljeno. S druge strane, Europska središnja banka zabranjuje svim svojim zaposlenicima trgovanje i dionicama i obveznicama.

Kako se HNB ponašao u aferi Franak?

Podsjetimo kako je Udruga Franak godinama prozivala Hrvatsku narodnu banku da nisu nakon pravomoćnosti presude u slučaju Franak preporučili osuđenim bankama da pozovu potrošače i vrate im novac nagodbama. HNB nije naložio osuđenim bankama da na internetskim stranicama stave informaciju da su osuđeni te da se unutar HNB-a otvori poseban ured za pravno informiranje potrošača koji imaju pravo na obeštećenje na temelju sudske presude.

Napomenimo, u nadležnosti HNB-a je i zaštita potrošača koja je, prema reakcijama prevarenih građana, ovdje izostala.

Podsjetimo na kraju kako je i Vuk Vuković, ekonomist i član saborskog Odbora za financije i proračun, uočio neistinitosti u HNB-ovu priopćenju o obveznicama Sandre Švaljek. Dio u kojem se kaže da se u slučaju obveznica Sandre Švaljek radilo o obveznicama koje su imale karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci ocijenio je neistinitim.

"To je naprosto neistina, obveznice nisu štednja niti imaju isti rizik" zaključio je Vuković u razgovoru za Index.

U dnu članka nalazi se informativni prospekt, a cjelokupni Prospekt uvrštenja obveznica u iznosu od HRK 300 milijuna Erste banke u kojem se dva puta spominje regulatorni rizik HNB-a, pročitajte OVDJE.

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. by Ilko Ćimić on Scribd