HNB-ova zabrinjavajuća prognoza: Očekujemo snažan rast javnog duga

HNB-ova zabrinjavajuća prognoza: Očekujemo snažan rast javnog duga
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

EPIDEMIJA koronavirusa povećala je sistemske rizike početkom 2020., nepovoljna makroekonomska kretanja otežavaju poslovanje poduzeća i povećavaju njihove potrebe za kratkoročnom likvidnošću, pad zaposlenosti smanjuje dohodak kućanstava, a očekuje se snažan porast javnog duga, ističu danas iz HNB-a.

HNB je priopćenjem izvijestio o današnjoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), koji je razmotrio recentna novčana i gospodarska kretanja, usvojio polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019. godine te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u četvrtom tromjesečju prošle godine.

Uz to, Savjet je raspravljao i o analizi financijske stabilnosti sustava u prvom tromjesečju 2020. te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Indeks pouzdanja se snažno pogoršao

"Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima u prvom se tromjesečju 2020. realna aktivnost smanjila u odnosu na prethodno tromjesečje te usporila na godišnjoj razini, na što su ponajviše utjecali podaci za ožujak, koji iskazuju prve negativne ekonomske posljedice izazvane pandemijom novoga koronavirusa. U travnju se, zbog obustave gospodarske aktivnosti i velike neizvjesnosti u vezi s tim kako će se epidemiološka situacija razvijati u budućnosti, indeks pouzdanja proizvođača i potrošača snažno pogoršao", naglašavaju iz središnje banke u priopćenju. 

Podsjećaju da se godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena smanjila na 0,6 posto u ožujku (s 1,5 posto u veljači), a najveći doprinos tome dali su naftni derivati.

Pritisci na deprecijaciju tečaja kune prema euru, koji su započeli početkom ožujka, zaustavljeni su sredinom travnja, nakon čega je tečaj počeo blago aprecirati, navode iz HNB-a, podsjećajući da su od početka ožujka poduzeli niz mjera iz područja monetarne politike kako bi, uz očuvanje stabilnosti tečaja, održali visoku razinu njezine ekspanzivnosti.

Tako HNB provodi intervencije na deviznom tržištu, strukturnu operaciju na kojoj su bankama plasirana dugoročna kunska sredstva, a ponovo je počeo provoditi i redovite tjedne operacije. Također, smanjena je stopa obvezne pričuve s 12 posto na 9 posto, čime su povećana slobodna novčana sredstva banaka kod HNB-a. U cilju održavanja stabilnosti na tržištu državnih vrijednosnih papira, HNB je proveo tri operacije otkupa vrijednosnih papira Republike Hrvatske.

Povećao se broj kredita poduzećima

Likvidnost domaćeg financijskog sustava zbog ekspanzivne je monetarne politike HNB-a i nadalje na visokoj razini, što pogoduje i nadalje povoljnim uvjetima financiranja domaćih sektora, ocjenjuju u središnjoj banci.

Navode i kako je u ožujku zabilježeno zamjetno povećanje neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države, na što je ponajviše utjecala HNB-ova kupnja državnih obveznica na sekundarnom tržištu. U isto vrijeme, ubrzao se i godišnji rast plasmana banaka ostalim domaćim sektorima, povećao se broj kredita poduzećima, dok se godišnji rast plasmana stanovništvu blago usporio. Pojačana potražnja za likvidnim deviznim sredstvima rezultirala je snažnim rastom deviznih depozita domaćih sektora.

Iz središnje banke podsjećaju i da je, prema u travnju objavljenom fiskalnom izvješću, opća država u 2019. godini ostvarila višak u proračunu od 0,4 posto BDP-a, pri čemu je to za 0,2 postotna boda povoljnije u odnosu na ostvarenje za 2018. godinu.

"Smanjit će se profitabilnost banaka"

"Snažni makroekonomski i financijski šokovi povezani s epidemijom koronavirusa i mjerama za njezino ograničavanje povećali su sistemske rizike početkom 2020. godine. Nepovoljna makroekonomska kretanja otežavaju poslovanje poduzeća i povećavaju njihove potrebe za kratkoročnom likvidnošću, dok pad zaposlenosti smanjuje dohodak kućanstava. Također se očekuju snažan porast javnog duga i povećane potrebe za financiranjem države. Sve navedeno povećava cikličke (kratkoročne) rizike u nefinancijskom sektoru, kao i strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva", naglašavaju iz HNB-a.

Navode i kako će porast rizika solventnosti sektora poduzeća i veći kreditni rizik kućanstava pogoršati kvalitetu kreditnog portfelja kreditnih institucija, smanjiti kamatne prihode i povećati troškove ispravaka vrijednosti.

"Kao rezultat takvih kretanja, smanjit će se profitabilnost banaka i povećati kratkoročni rizici u financijskom sustavu. Na takva je kretanja HNB reagirao različitim monetarnim, supervizorskim i ostalim mjerama usmjerenima na ublažavanje negativnih učinaka pandemije na financijski sustav i gospodarstvo. U okružju pojačane neizvjesnosti stabilnost bankovnog sustava osiguravaju visoke razine likvidnosti i kapitala te pokrivenosti neprihodonosnih plasmana ispravcima vrijednosti", poručuju iz središnje banke.

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s prijedlogom Raiffeisenbank Austrije da Liana Keserić bude predsjednica Uprave, a Zoran Košćak član Uprave te banke. Savjet se suglasio i s prijedlogom Zagrebačke banke da članovi Uprave te banke budu Slaven Rukavina i Spas Vidarkinsky.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara