Foto:Sanjin Strukić/ Pixsell

LOKALNI izbori i saborska stanka privremeno su učinili da zaboravimo na činjenicu da Andrej Plenković i njegova krnja vlada nemaju čvrstu većinu u Saboru. Većina je posljednji put pokazana prije dvadesetak dana kad je izglasan Gordan Jandroković za novog šefa sabora. Iako nije trebao pokazati većinu (za izbor šefa sabora ne treba apsolutna većina, samo obična), HDZ je odlučio pokazati da ima 76 ruku. Ta većina sastavljena je od svega i svačega: Glasnovića, zastupnika SDSS-a, Hasanbegovića, Sauche i sličnih likova kojih se ni u najluđim kombinacijama ne može spojiti, a kamoli držati na okupu duže vrijeme i na njima graditi vlast.

Gdje će Hrelja?

Danas se u medijima ponovo aktualiziralo pitanje saborske većine kad je jutros odjeknula vijest da je Silvano Hrelja, zastupnik HSU-a, promijenio stranu i iz SDP-ovog tabora prešao u HDZ-ov. Iako umirovljenici imaju samo jednu ruku, onu njegovu, u ovakvom omjeru snaga svaki je zastupnik bitan. Sam Hrelja u popodnevnim je satima demantirao tu informaciju.

Silvano Hrelja u priopćenju među ostalim navodi da novi izbori neće bitno izmijeniti raspored snaga u Saboru, no njegov glas u parlamentu sigurno neće odlučivati o tome ide li Hrvatska na nove izbore ili ne. No ipak ovo pitanje ostaje donekle otvoreno jer Hrelja nije u potpunosti demantirao suradnju s HDZ-om.

"Hrvatska stranka umirovljenika nije spremna na neviđeno podržati formiranje vladajuće većine za koju nije jasno tko je čini i koji joj je program, kako tendenciozno sugerira naslov u jednim dnevnim novinama.

Zakonski prijedlozi koji imaju za cilj rješavanje nekog od brojnih problema u mirovinskom sustavu mogu dobiti potporu Hrvatske stranke umirovljenika jer smo jedini istinski predstavnik umirovljeničkih interesa u Saboru i cilj nam je bolji materijalni status umirovljenika", stoji u priopćenju HSU-a. Dakle, jasno je da HSU u nekoj kombinaciji ipak može ići s Plenkovićem.

No, to je samo jedna ruka. Jedna ali vrijedna, ali i dalje samo jedna. I da je dobije, Plenković opet nema pretjerano čvrstu većinu (ako uopće u ovom trenutku ima većinu).

A HNS?

Posljednjih se mjeseci konstantno govori o tome da bi HNS mogao podržati vladu. To je danas još jednom, po tko zna koji put, demantirala Anka Mrak Taritaš.

"Mi smo jasno rekli što mislimo o tome, mogu samo jasno ponoviti da ako ste odgovoran premijer - onda ne kažete 'mrtvi hladni' svojoj tajnici da razriješi tri ministra, a da ne znate što nakon toga jer cijelu zemlju time dovodite u nepriliku. Morate znati nekoliko koraka unaprijed što ćete uraditi, to radi odgovoran premijer", rekla je Mrak Taritaš dodavši da HNS neće sudjelovati u nikakvom preslagivanju saborske većine.

Jedna velika razlika od izglasavanja opoziva Mariću

U svakom slučaju, jasno je da vrijeme curi i da HDZ nema puno poteza koje može povući. Odmah nekoliko dana iza drugog kruga lokalnih izbora sastaje se sabor i tu bi Plenković trebao pokazati kandidate za ministre. To će biti zanimljivo, a saznat ćemo i ima li Plenković većinu te tko je čini. Naime, postoji jedna ogromna razlika između glasanja za nove ministre i opoziva Mariću prije mjesec dana. Opoziv je tražila oporba i oni su bili ti koji su trebali pokazati da imaju većinu od 76 ruku. Imali su 75, a okolnosti u kojima se to događalo ne trebamo opet spominjati. Ovaj put situacija je drugačija, a HDZ je taj koji treba pokazati apsolutnu većinu. Dovoljno je da, primjerice, Saucha, Glasnović ili Škibola ostanu kod kuće i ne dođu na glasanje i većina pada. Upravo zbog toga HDZ-u je iznimno bitno da osiguraju višak ruku pa da ne ovise o baš svakom zastupniku.

A da većinu praktički nemaju, jutros je neizravno potvrdio Gordan Jandroković.

"U ovom trenutku ne bih želio ići dalje od konstatacije da će sve biti poznato nakon drugog kruga lokalnih izbora. Razgovara se s određenim strankama, s određenim saborskim zastupnicima, cilj nam je formirati vladajuću većinu u Saboru", izjavio je Jandroković danas novinarima.

Da se radi na nečemu, otkrio je i Plenković. No, nije otkrio ništa više od toga.

"Sve što radim, radim u tišini. Ne namjeravam komentirati tu temu do iduće nedjelje. Razgovori se vode, tada ću komentirati kad dođe to vrijeme", prokomentirao je novinarima danas poslijepodne.

Za to vrijeme, javnost se zabavlja mogućim terminom sve izglednijih novih prijevremenih parlamentarnih izbora. Kao jedan od datuma spominje se neki vikend sredinom srpnja. Takav termin bi definitivno značio manju izlaznost, ali on nužno nije loš po HDZ. Njihovo glasačko tijelo, naime, je poslušno i izlazi na izbore bilo kad. Kad se uz to uzme da velik dio njihovih birača predstavlja starije stanovništvo iz unutrašnjosti koje ne ide na more, onda je to po njih još bolje.

Puhovski: Izbori u srpnju bili bi skandalozno manipuliranje demokracijom

Analitičar Žarko Puhovski kaže da izbori u srpnju nisu nemoguća opcija, ali dodaje da bi to bilo skandalozna i ružna manipulacija demokracijom.

"Mislim da bi izbori u srpnju bili ružna manipulacija demokracijom koja bi dovela do toga da bi izlaznost bila negdje oko 30 posto. Da bi izbori bili održani u nedjelju 9.7. morali bi biti raspisani mjesec dana prije, a to znači petak 9.6. Oni bi morali prije ustanoviti imaju li većinu, a onda tražili od predsjednice da raspiše izbore.

To bi bilo manipuliranje izbornim postupkom jer stotine tisuća ljudi nisu u boravištima. I sad zamislite da se u malom dalmatinskom mjestu prijavi 500 ljudi iz Zagreba, tko bi to organizirao. Ne bi se računalo na nekoliko stotina tisuća birača više nego na koliko ih se ne računa inače", objašnjava Puhovski.

On dodaje kako je i Kolinda u nekoliko navrata dala do znanja kako ne preferira izbore u tom terminu.

"Predsjednica je nekoliko puta rekla da nije za opciju da se izbori održavaju ljeti. Koliko je njoj za vjerovati, to je drugo pitanje. Ali, formalno govoreći, nju se pita. Pitanje je kakvi su odnosi nje i vodstva HDZ-a", objašnjava.

No, on se slaže da takav termin usred ljeta zapravo odgovora HDZ-u.

"U načelu, to bi odgovaralo HDZ-u i Živom zidu jer oni imaju takvo biračko tijelo koje nije naročito turistički pokretno, ono je stacionarno u gradovima kod Živog zida ili u manjim mjestima kod HDZ-a. Međutim, ima jedan ozbiljan problem za koji se ne može točno procijeniti kako će se razvijati, a koji bi mogao veoma jasno štetiti HDZ-u. To je moguće gomilanje loših i jako loših vijesti vezanih za Agrokor. Do toga bi moglo doći, kako sada stvari izgledaju, narednih mjesec dana. A to znači uoči izbora. No, kad su ih jednom raspisali, više nema natrag. S obzirom na to Plenković se pokazao kao čovjek koji bolje funkcionira kad oklijeva nego kad mora vuči energične poteze jer mu oni nekako ne uspijevaju. Meni se čini vjerojatnije da će on pokušati napraviti jednu vrstu kompromisa, a to je da će skrpati neku privremenu saborsku većinu do kraja ljetnog zasjedanja Sabora, a to je petak 14. srpnja. I tada raspisati izbore za sredinu rujna, primjerice 10. rujna. Tada su uglavnom svi natrag sa raznih ljetovanja, a to bi značilo da bi kampanja bila jako kratka, samo kraj osmog i početak devetog. To bi moglo odgovarati HDZ-u jer općenito govoreći dobro stoji u biračkoj populaciji. S druge strane, postojala bi šansa da izvjetre loše vijesti vezane uz Agrokor i budu prekrivene dobrim rezultatima turističke sezone i radikalnim smanjivanjem nezaposlenosti što se u to vrijeme može očekivati", objašnjava Puhovski zašto su i za HDZ izbori u rujnu dobra opcija, ako ne i bolja.

"Sve ovo uz uvjet da Plenkoviću ne uspije neka temeljitija perestrojka u saboru, a što je moguće jedino kada bi nekim čudom dobio HNS uz sebe. Sve ostale većine mogu služiti samo za odlaganje izbora za jesen", kaže Puhovski i dodaje još jednom kako bi izbori u srpnju naprosto bili skandalozno rješenje.