Hrvat na internetu Francuzu platio stotine tisuća kuna za traktor, nije ga vidio

Hrvat na internetu Francuzu platio stotine tisuća kuna za traktor, nije ga vidio
Ilustracija: 123rf

U UTORAK, 14. siječnja, 27-godišnji hrvatski državljanin iz Višnjevca na internetu je pronašao oglas i stupio u kontakt s nepoznatom osobom iz Republike Francuske te dogovorio kupnju novog traktora. Dogovoreni novčani iznos 27-godišnjak je odmah uplatio na bankovni račun nepoznate osobe, piše policija.

Nepoznati prodavatelj je nakon uplate novca prekinuo daljnju komunikaciju te kupljeni traktor 27-godišnjaku nije isporučen. 

Materijalna šteta iznosi više stotina tisuća kuna.    

Tragamo za nepoznatim počiniteljem, piše policija.

Objavili kako se zaštititi od internetskih prevara

Policija je poslala priopćenje u kojem piše kako se zaštititi od online prevara.

Kako se zaštititi od internetskih prevara?

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke. 

Najučinkovitija obrana od ove vrste prevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.

Stoga proučite informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prevara i kako ih izbjeći:

*CEO prevara / direktorska prevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

*Prevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun. 

*Krađe identiteta Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prevara u kojoj vas prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

*Phising - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

*Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

*Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

*Romantične prevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

*Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

*Investicijske prevare i prevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeravanje da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora u listopadu 2018. godine proveli su kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti (ECMS - European Cyber Security Month). Radilo se o EU kampanji o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka, piše policija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara