POLOŽAJ Hrvata u Crnoj Gori oscilira u odnosu na državnu vlast, a od posljednjih izbora je bilo uznemiravanja, dok je u Srbiji došlo do pomaka nabolje, ocijenili su u utorak predstavnici hrvatske manjine u dvjema zemljama.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske u utorak organiziralo okrugli stol na temu Međunarodnopravni položaj hrvatske nacionalne manjine u novom europskom kontekstu.

Na skupu je sudjelovao predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrijan Vuksanović koji je u izjavi novinarima rekao kako položaj Hrvata u toj zemlji "oscilira u odnosu na državnu vlast", no i kako je "nažalost od prethodnih izbora došlo do eskalacije određenih pojava u društvu koje uznemiravaju kako hrvatske, tako i ostale nacionalne manjine". 

Vuksanović je kazao kako je hrvatska manjina nekoliko puta doživjela "ozbiljne egzistencijalne prijetnje", a da Crna Gora kao država to "nije bila u stanju ili nije htjela" procesuirati ili otkriti počinitelje. 

On je rekao kako je "svjestan činjenice" da u Crnoj Gori postoje strukture koje bi htjele povratak u devedesete godine. 

"Ali mi više nismo ono što smo bili devedesetih, a Hrvatska više nije ranjena ratom kao tada, sada je to jedna jaka zemlja, atraktivna, s velikim utjecajem u međunarodnoj politici. I to je naša snaga i nadahnuće u misiji koju obavljamo", rekao je Vuksanović koji na crnogorskim parlamentarnim izborima u nedjelju želi ući u skupštinu te zemlje, u čemu ima podršku hrvatske države. 

Ta je podrška "nedvosmislena, jasna i intenzivna" i "posebno značajna" uoči tih izbora, nastavio je Vuksanović, naglasivši na okruglom stolu da u Crnoj Gori postoje oni koji ne žele hrvatsku političku zastupljenost. 

"Oni bi nas rado sveli na to da eventualno plešemo kolo svetog Tripuna, pjevamo klapsku glazbu i sviramo tamburicu, ali da politički nemamo svoj subjektivitet", rekao je. 

Žigmanov: U Srbiji je došlo do pomaka nabolje

S druge strane Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vladi Srbije, smatra kako je u toj zemlji došlo do pomaka nabolje. 

Žigmanov smatra kako je "gotovo nestala projekcija negativnih stereotipa" prema hrvatskoj manjini te da je njegovim imenovanjem na ministarski položaj ona "prepoznata kao čimbenik koji može biti dovoljno respektabilan da sudjeluje u procesima donošenja odluka". 

To pak stvara ozračje koje "ohrabruje i relaksira" pripadnike hrvatske zajednice, čime se oni u većem broju odlučuju participirati i biti dionici društvenih procesa. 

"Naravno da mojim imenovanjem društveni položaj hrvatske zajednice nije riješen, ali to je prvi korak, nužan da se problemi s kojima smo suočeni na sustavan način cjelovito i riješi", kazao je Žigmanov.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na početku okruglog stola rekao je da je "najavljen odlazak premijera Andreja Plenkovića u Suboticu" na otvaranje Hrvatske kuće, budućeg središta Hrvata u Vojvodini. 

Ministar je tijekom svog izlaganja rekao kako vlada "stvoreno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini drži ključnim za opstanak i koheziju nacionalnog bića" te da je "pitanje skrbi o nacionalnim manjinama jedan od strateških prioriteta hrvatske vanjske politike". 

Hrvati su u Europi manjina u 12 država te ih ima oko četvrt milijuna, a "sigurno i više", rekao je Grlić Radman. Istaknuo je da je za Hrvatsku ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina postalo "neizostavno mjerilo stupnja demokratizacije društva". 

Hrvatska je pritom stvorila "uzoran i cjelovit" model zaštite manjina, a one se u Hrvatskoj "integriraju, a ne asimiliraju", čime čuvaju svoj identitet, zaključio je šef hrvatske diplomacije.