Hrvatska bi u Europski tečajni mehanizam II mogla ući sljedeće godine

Hrvatska bi u Europski tečajni mehanizam II mogla ući sljedeće godine
Ilustracija: EPA

AKO IMPLEMENTIRA mjere na koje se obvezala, Hrvatska bi u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) mogla ući već u drugoj polovici 2020., najavio je danas potpredsjednik EK-a Dombrovskis na konferenciji "Budućnost eurozone kao valutne unije - Hrvatska na putu prema euru".

Konferenciju su organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zaklada Hanns Seidel i Centar za europske studije Wilfried Martens iz Bruxellesa.

Hrvatskoj predstoji ispunjavanje 19 mjera u šest različitih područja na koje se obvezala u pismima namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), kao i u bankovnoj uniji, koji se, primjerice, odnose na jačanje kapaciteta Državnog zavoda za statistiku, unaprjeđenje poslovnog okruženja, upravljanja državnom imovinom, kao i jačanja temelja gospodarskog rasta.

Dombrovskis: Veliki izazov za Hrvatsku

Kako ističe potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, koji se konferenciji obratio videoporukom, efikasna implementacija mjera i obveza je ključna, a ako se to dogodi, Hrvatska bi mogla ući u ERM II već u drugoj polovici 2020.

Dombrovskis kaže da ulazak u eurozonu predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, no kako će se ti napori, u kojima će imati i podršku Komisije, isplatiti u smislu veće stabilnosti, prilika i prosperiteta.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić napominje da je uz dva pisma namjere priložen i akcijski plan, koji objedinjuje cijeli set aktivnosti i mjera. Kaže da su dva područja, koja se odnose na monetarnu i fiskalnu politiku, već dala rezultate, pa se tako fokus u većoj mjeri premješta na strukturne politike, što uključuje upravljanje državnom imovinom, kao i daljnje olakšavanje uvjeta poslovanja.

Strah građana od rasta cijena

Ističe da ta pisma ne bi bilo moguće ni sastaviti ni o njima razgovarati bez osnovnog preduvjeta, koji se odnosi na konsolidaciju javnih financija. Kaže da se Hrvatska jasno obvezala na provedbu mjera sadržanih u pismima, a kako sve mjere i aktivnosti kani isporučiti do sredine iduće godine, do kada predsjeda Vijećem EU-a.

Valorizacija europskih institucija i članica eurozone ovisi i o kvaliteti rezultata provedenih mjera, kaže Marić te napominje da pretpostavljeni minimalni boravak u tečajnom mehanizmu iznosi dvije godine, kada se testiraju i mastriški kriteriji. "Kada bi se Hrvatska danas nalazila u ERM-u II, ispunjavala bi svih pet mastriških kriterija", dodaje.

Podsjetio je i na visoku euriziranost hrvatskog gospodarstva pa bi i eliminacija valutnog rizika bila visoko na ljestvici koristi od uvođenja eura, dok, kada je riječ o negativnim aspektima ulaska u eurozonu, navodi strah građana od rasta cijena. Kaže da država tu ima mehanizme kao što je obveza dualnog vođenja cijena najmanje šest mjeseci prije i poslije uvođenja eura, a i poreznu politiku, posebice onaj dio koji se odnosi na PDV, pri čemu napominje da dosadašnja iskustva pokazuju da snižavanje opće stope PDV-a ne znači i nužno smanjenje cijena.

Vujčić: Hrvatska ima vrlo stabilan bankovni sustav

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da je bankovna unija nastala kako bi se porezni obveznici u što većoj mjeri zaštitili od loših poslovnih politika banaka, koje su se u prošlosti očitavale i u raznim oblicima državnih dokapitalizacija. To uključuje i provođenje nadzora nad sistemski važnim bankama od Europske središnje banke.

Vujčić ističe da je Hrvatskoj ulazak u taj zajednički sustav nadzora banaka preduvjet za ulazak u ERM II, no kako to samo po sebi ne vidi kao neki veliki benefit, s obzirom na to da Hrvatska ima vrlo stabilan bankovni sustav, koji je značajno bolje kapitaliziran od bankovnog sustava eurozone. 

Psihološki, socijalni i emotivni elementi kod uvođenja eura

Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić navodi da je nekim zemljama nakon ulaska u tečajni mehanizam trebalo manje, a nekima značajno više vremena za ulazak u eurozonu, a napominje da se te razlike temelje i na različitoj gospodarskoj snazi i razvijenosti. Primjerice, u slučaju Slovenije to je iznosilo tek 2,5 godine, a Latvije čak 10,5 godina, kaže. 

Maletić apostrofira i važnost podrške građana i društva ulasku u eurozonu pa je tako prema Eurobarometru u trenutku ulaska u ERM II ona u Sloveniji iznosila 82 posto, a u Latviji tek 21 posto.

Prema Eurobarometru, u travnju 2019. u Hrvatskoj je 49 posto građana bilo za ulazak u eurozonu, 47 posto protiv, 4 posto ih je bilo neodlučnih, a Maletić takve rezultate ocjenjuje kao dobru startnu poziciju. 

"Što prije ga uvedemo to bolje"

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta podržava uvođenje eura, kaže da ono ne bi trebalo dovesti do posebnih problema ni događaja te da je "što prije ga uvedemo bolje".

No, s druge strane, kada je riječ o problemima, ističe psihološke, socijalne i emotivne elemente kod uvođenja eura pa će tako uvijek biti građana koji se neće odmah uspjeti naviknuti na novu valutu, neki će još godinama kriviti euro za rast cijena, kao i za mnoge svoje profesionalne i privatne nedaće koje s uvođenjem eura nemaju nikakve veze. 

U psihološkom smislu navodi i primjer umirovljenika, koji će, primjerice, umjesto 3500 kuna mirovine dobiti 470 eura.

Ulazak Slovačke u eurozonu glatko prošao

Bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić smatra da je ključno pitanje može li hrvatska politika oko procesa uvođenja eura kreirati jedno "sidro" za provođenje boljih politika, čiji bi efekt na gospodarstvo i životni standard pružili dokaz da je odricanje od nacionalne valute ispravna odluka.

Predsjednik Wilfried Martens centra i bivši slovački premijer Mikulaš Dzurinda kazao je da je bio pozitivno iznenađen kako je glatko prošao proces tranzicije Slovačke u eurozonu, uz većinsku podršku građana, političke pozicije i opozicije. Pritom ističe blagotvornost eura i za građane i za gospodarstvo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara