Hrvatska je brutalno oporezovana, novi graf otkriva koliko

Hrvatska je brutalno oporezovana, novi graf otkriva koliko
Foto: Marko Prpic/PIXSELL, Facebook/Statističar

PRIJE otprilike dvije i pol godine poduzetnik, ulagač i filantrop Nenad Bakić na svom je blogu upozorio kako Hrvatska ne samo da je i dalje brutalno oporezovana, nego je porezno opterećenje u Hrvatskoj sve jače. 

To je potkrijepio grafom temeljenim na podacima o omjeru poreza i BDP-a iz 2015. godine. No posebno je alarmantan bio graf koji je prikazao omjer poreza i BDP-a u Novoj Europi. Taj je graf pokazao kako je relativno gledajući, Hrvatska najbrutalnije oporezovana on svih zemalja Nove Europe. 

Novi podaci još gori

Na popularnoj stranici Statističar jučer se pojavio novi graf, s podacima do 2018. godine. Po njemu, Hrvatska je imala strelovit uzlet poreznog opterećenja od 2011. godine, najveći među svim zemljama Nove Europe. Pored toga, Hrvatska je imala najslabiji rast gospodarstva, odnosno BDP-a po glavi stanovnika.

Rumunjska, s druge strane, ima dijametralno suprotne rezultate. 

Porezno opterećenje, odnosno prihodi opće države, u Hrvatskoj se opasno približavaju 50% ukupnog BDP-a, dok u Rumunjskoj iznosi 32 posto BDP.

Osim na porezno opterećenje, ovi podaci ukazuju i na to da je utjecaj države u gospodarstvu sve veći. Ugledni ekonomist Velimir Šonje jučer je na svojoj stranici objasnio zašto je to opasno. 

Šonje: Država grabi prema ugrizu od 50 posto BDP-a. To je nezabilježeno

“Opća država koja sada na valu EU fondova grabi prema ugrizu od 50% BDP-a, što je nezabilježeno za državu na ovoj razini razvoja. Sve je dodatno praćeno dubokim ugrizom u korporativni sektor u kojem posluje oko 1500 poduzeća u kojima država ima većinski ili manjinski vlasnički udjel s oko 165 tisuća zaposlenih”, piše Šonje.

Dodao je kako u sasvim privatnim poduzećima trenutno radi svega 780 tisuća ljudi, a ako računamo da dio njih živi od poslova s državom, može se računati da u pravom privatnom sektoru radi svega oko 600 tisuća građana. Takva situacija dugoročno je neodrživa, zaključuje Šonje. 

"Znatniji oporavak kvalitetnih privatnih investicija može se postići samo ako vlast sjaši s leđa privatnog sektora. Ako dodatno relaksira porezna i neporezna opterećenja, smanji i pojednostavi administraciju odrekne se kontrole nad značajnim dijelom od oko 1500 poduzeća koja se nalaze što u pretežitom, što u manjinskom vlasništvu svih razina vlasti", upozorio je Šonje. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara