HRVATSKA spada među europske rekordere po kreditima čija je otplata zbog udara koronakrize zamrznuta, pokazuju novi podaci Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema podacima EBA-e, krajem lipnja prošle godine u Hrvatskoj je pod moratorijem bilo 14.4 posto ukupno odobrenih kreditnih plasmana banaka. Veći udio kredita čija je otplata u prvom valu pandemije koronavirusa zamrznuta u EU su imali samo Cipar, čak 48.1 posto, zatim, Mađarska, 23.3 posto, i Portugal, 22.2 posto. Otprilike jednak udio zamrznutih kredita, ali ipak nešto manje od Hrvatske, imale su, pokazuju podaci EBA-e, Grčka, 14.3 posto, Rumunjska, 14.1 posto, te Slovenija, 13.9 posto. 

U Hrvatskoj su se više zamrzavali krediti nego u Italiji i Španjolskoj, zemljama u kojima je korona udar bio najjači

Čak i zemlje u kojima je udar koronavirusa bio jači nego kod nas, poput Italije, Španjolske i Francuske, imale su manji udio kredita pod moratorijem nego Hrvatska. Prema podacima EBA-e, u slučaju Italije pod moratorijem je bilo 13.1 posto ukupnih kreditnih obveza dužnika, u slučaju Španjolske 9.6 posto, a u slučaju Francuske 7.1 posto. Kredite su u EU najmanje zamrzavali Nijemci, o čemu govori i podatak da je samo 1.6 posto ukupne vrijednosti kredita u najvećoj ekonomiji EU bilo pod moratorijem. 

Podaci koje je HNB prikupio od poslovnih banaka, HBOR-a i Hanfe neznatno se razlikuju od onih koje je objavila EBA, ali svejedno upućuju na zaključak da je u jeku koronakrize zamrzavanje kredita u Hrvatskoj uzelo maha. Naime, kako je HNB objavio u novom broju svoje publikacije Makroprudencijalna dijagnostika,  posljednjeg dana lipnja prošle godine zamrznuto je bilo oko 45.6 milijardi kuna obveza dužnika prema financijskim institucijama, ili 13.9 posto svih kreditnih i leasing obveza. Do kraja rujna prošle godine iznos zamrznutih obveza narastao je na 55.1 milijardu kuna, ili 16.9 posto svih obveza dužnika prema financijskim institucijama, nakon čega je, zbog isteka velikog broja moratorija u listopadu, uslijedio pad pa smo kraj prošle godine dočekali s ukupnim iznosom zamrznutih kredita od oko 37 milijardi kuna, ili 11.4 ukupnog kreditnog portfelja. Drugim riječima, kako pokazuju podaci središnje banke, krajem prošle godine zamrznuta je bila svaka deveta kuna koje su banke i ostale financijske institucije plasirale dužnicima. 

Kredite su više zamrzavale tvrtke, nego građani

Podaci HNB-a pokazuju i da su moratorijima na kredite više pribjegavale tvrtke, nego građani. Naime, krajem 2020. godine, ističu u središnjoj banci, čak 17 posto kredita poduzećima bilo je pod moratorijem, dok je istodobno zamrznuto bilo samo još tri posto vrijednosti kredita koje su banke odobrile građanima. 

Razlog tome treba tražiti u činjenici da je koronakriza mnoge djelatnosti u Hrvatskoj bacila na koljena. To se ponajprije odnosi na turizam i ugostiteljstvo, kao i na prateće djelatnosti poput rent a cara, povremenog prijevoza i turističkih agencija, ali i drugih uslužnih djelatnosti. Upravo je uslužni sektor, na kojem se temelji hrvatsko gospodarstvo, ekonomska kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa najteže pogodila. 

"Cijele gospodarske grane u Hrvatskoj našle su se u velikim problemima jer su im prihodi zbog koronakrize jako pali", objašnjava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

U Glasu poduzetnika traže još pola godine moratorija na kreditne i leasing obveze tvrtki

Tu ocjenu potvrđuje i suosnivač i predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas koji kaže da su banke tvrtkama u naletu koronakrize izašle ususret i odobrile moratorije na kredite. 

"Tko god je tražio moratorij, a bio je uredni platiša, u pravilu, je dobivao zamrzavanje svojih kreditnih obveza. To je tvrtkama jako pomoglo", ističe za Index Bujas. 

Ipak, upozorava da situacija ni kod odobravanja moratorija nije crno-bijela. Naime, dok su banke tvrtkama, u pravilu, glatko odobravale moratorij na otplatu kredita, s leasing kućama stvari nisu išle tako lako. Kada su leasing kuće odobravale moratorije, upozorava Bujas, taj je moratorij bio i skuplji za dužnika od onog koji su odobravale banke. 

Budući da je na početku koronakrize malo tko očekivao da će se pandemija koronavirusa ponovno razbuktati krajem godine, a još manje se očekivao novi lockdown, posljedica kojeg je i gašenje dijela tvrtki, posebno iz sektora ugostiteljstva, Bujas kaže kako od banaka i leasing kuća sada očekuje produljenje moratorija barem za još šest mjeseci. To bi tvrtkama, ističe, omogućilo da izguraju predstojeću turističku sezonu, za koju se očekuje da će ipak biti bolja od lanjske, iako je već sada jasno da neće biti ni blizu one iz 2019. godine.

Građani su se i u koronakrizi pokazali urednim platišama

Iako je krajem prošle godine razmjerno malo građana još bilo pokriveno moratorijem na otplatu kredita, sredinom prošle godine moratorijima je pribjegao znatan broj njih. Razloge za to treba tražiti, ističu stručnjaci, u smanjivanju plaća u dijelu tvrtki, kao i u otkazima, zbog čega je dio građana ostao bez stalnih prihoda ili su im primanja smanjena. Unatoč tome, građani su se i u koronakrizi pokazali urednim platišama, o čemu dovoljno govori i podatak Hrvatske udruge banaka (HUB), po kojem je udio loših kredita u sektoru stanovništva i dalje razmjerno mali. 

"Ukupan omjer loših kredita stanovništvu od 5.8 posto krajem ožujka prošle godine bio je najniži u dužem razdoblju, a prema zadnjim dostupnim podacima, udio nenaplativih kredita je porastao na 6.5 posto. U narednom razdoblju ne očekujemo veliki porast nenaplativih kredita, s obzirom na to da javni podaci ukazuju na rast osobnih primanja građana u Hrvatskoj, ali i relativno blagi porast nezaposlenosti", odgovorili su u HUB-u na upit Indexa. 

Dodaju i da su banke klijentima u koronakrizi pristupile proaktivno i dogovorile razne modele nastavka otplate dugova. Klijenti koji se i dalje nalaze u financijskim teškoćama, ili su im nedavno smanjeni prihodi, imaju mogućnost do kraja ožujka podnijeti zahtjev za moratorijem, a ukupno trajanje moratorija ne smije biti duže od devet mjeseci, što je u skladu sa smjernicama europskih i hrvatskih regulatora, kažu nam u HUB-u. 

Iz HNB-a upozoravaju da bi koronakriza mogla negativnije djelovati na hrvatske, nego na ostale banke u Europi 

I dok iz bankarskih krugova nastoje širiti optimizam, iz HNB-a upozoravaju da bi pandemija mogla negativnije djelovati na poslovanje banaka u Hrvatskoj, nego u ostatku Europe. U prilog tome, ističe se u HNB-ovoj publikaciji, govori i podatak da se Hrvatska nalazi pri samom vrhu EU po odobrenim moratorijima na kredite. 

Stručnjaci, pak, razloge za zabrinutost vide i u vrstama kreditnih plasmana u Hrvatskoj, među kojima su najpopularniji stambeni krediti. Velik dio imovine hrvatskih građana, upozorava Bejaković, zamrznut je u nekretninama. Budući da Hrvatska nije imala razvijeno financijsko tržište, a rizik ulaganja u nekretnine je ipak manji od ulaganja u, primjerice, dionice, to i ne čudi. Ipak, ta priča ima i naličje.  

Puno će toga ovisiti o cijenama nekretnina

"Ako se na tržištu u jednom trenutku nađe puno nekretnina, onda će pasti i njihova cijena, a to bi onda stvorilo problem i bankama, budući da nekretnine kod stambenih kredita predstavljaju kolateral", zaključuje Bejaković. 

No, u HNB-u i HUB-u kažu da su se banke dobro pripremile za krizni scenarij, što pokazuje i njihova visoka kapitaliziranost. I Bejaković vjeruje da banke ne bi trebale imati značajnijih problema. Naravno, uz pretpostavku da kriza ne potraje duže vrijeme i da u ovoj godini krene oporavak koji će potaknuti i potražnju za radnom snagom.  

Ključan će biti početak oporavka

Sve će, dakle, ovisiti o stanju hrvatskoga gospodarstva koje je koronakriza dosad snažno protresla. Brojne su tvrtke (mahom ugostiteljske, ali iz drugih uslužnih djelatnosti) već zatvorile vrata, a mnogi poduzetnici već govore kako financijski ne bi izdržali još jednu slabu sezonu. Gašenje tvrtki znači i gašenje radnih mjesta u njima, što bi priču s lošim kreditima i moratorijima na kreditne obveze ponovno moglo vratiti na početak. I to u vrijeme kada očekujemo da ćemo početkom procjepljivanja uskoro vidjeti svjetlo na kraju korona tunela.