UHLJEBISTAN

Hrvatska je među najgorima na svijetu po opterećenju besmislenim zakonima

Hrvatska je među najgorima na svijetu po opterećenju besmislenim zakonima
Foto: Patrik Maček/PIXSELL

HRVATSKA je po mnogim kriterijima bitnim za funkcioniranje ekonomije i države među najgorima ne u Europskoj uniji, nego u svijetu, stoga nikoga ne treba čuditi propadanje i masovno iseljavanje.

Dobar dio građana instinktivno prepoznaje da je jedan od najvećih problema u Hrvatskoj nefunkcionalan i preglomazan javni sektor, a to je potvrđeno i relevantnim istraživanjima.

>Srbija pretekla Hrvatsku na ljestvici globalne konkurentnosti

Prema najnovijem globalnom indeksu konkurentnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum, Hrvatska je po učinkovitosti javnog sektora na 128. mjestu - daleko od zemalja Europske unije, ali u društvu Burundija, Kambodže, Libanona i Nigerije koje su bolje od nas ili Salvadora, Nikaragve i Haitija koji su odmah ispod nas.

Ljestvica zemalja po učinkovitosti javnog sektora

Prašuma kompliciranih zakona: Po regulatornom opterećenju na 138. mjestu

Na ocjenu učinkovitosti javnog sektora utječe više faktora, a jedan od onih koje svatko od nas osjeća je regulatorno opterećenje, odnosno koliko je komplicirano ispunjavati razne zahtjeve propisane zakonima. Hrvatska je po regulatornom opterećenju također među najgorim zemljama - na 138. mjestu od ukupno 140 zemalja.

Građani, a pogotovo poduzetnici, suočavaju se s bezbroj propisa i zakona koji se nerijetko međusobno sukobljavaju, pa prema jednom zakonu treba ovo, a prema drugom potpuno suprotno.

Takva situacija stvara veliku pravnu nesigurnost i neizvjesnost, komplicira život i poskupljuje poslovanje. Sve to odbija strane investitore, a hrvatske tvrtke tjera da poslovanje presele u inozemstvo, kako bi se maknuli iz te džungle propisa kroz koju se teško probijati.

Ljestvica zemalja po regulatornom opterećenju

Hrvatska propada stojeći na mjestu

Katastrofalno loš i preskup javni sektor u kombinaciji s bezbrojnim propisima udavili su cijelu ekonomiju zbog čega već tri desetljeća stojimo praktički na mjestu.

Ranije objavljeni podaci Maddison Projecta pokazuju da je Hrvatska u razdoblju od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od samo 6,5 posto.

Istovremeno, realni BDP susjedne Slovenije porastao je 48,4 posto. Najsnažniji rast među bivšim komunističkim zemljama imala je Poljska, koja se transformirala u industrijsku silu, a njezin rast iznosio je 124,7 posto.

Snažnu transformaciju imale su i Češka i Slovačka, čiji BDP je od pada komunizma porastao 57,3 i 108,4 posto. Nekada vrlo siromašne zemlje, Rumunjska i Bugarska, ostvarile su rast od gotovo 54 i 58 posto. Solidan rast imala je i Mađarska, koja je od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od 38,6 posto.

Sljedeći val iseljavanja neće ići prema Njemačkoj i Irskoj, nego prema Češkoj i Slovačkoj

Također, podaci Eurostata za 2017. godinu pokazuju da se prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), kojom se mjeri materijalno bogatstvo kućanstava, Hrvatska nalazi na 61 posto prosjeka Europske unije. Ispod nas je jedino Bugarska koja je na 55 posto, a iznad su sve ostale zemlje.

Hrvatska je kod posljednje globalne krize bila u recesiji najdulje u Europi - čak šest godina. Sada smo u fazi slabog rasta koji se kreće ispod 3 posto i to prvenstveno zahvaljujući rastu zapadnoeuropskih zemalja od čijeg novca dobrim dijelom živi hrvatski turizam i izvoz.

No, kako apsolutno nikakve promjene nisu napravljene kako bismo uhvatili korak s razvijenim zemljama, sljedeću krizu opet ćemo dočekati nespremni, opet ćemo zapeti u višegodišnjoj recesiji i gledati kako se stotine tisuća ljudi iseljavaju u neke bolje zemlje. Možda tada neće iseljavati u Irsku i Njemačku, nego u Poljsku, Češku i Slovačku.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara