KORONAVIRUS

Hrvatska je odlično reagirala na koronavirus. Ovi ljudi su zaslužni za to

Hrvatska je odlično reagirala na koronavirus. Ovi ljudi su zaslužni za to
Vili Beroš i Alemka Markotić Foto: HINA/Tomislav PAVLEK

KADA je preuzimao mjesto ministra zdravstva, neurokirurg Vili Beroš najavio je da će mu prioritet biti bavljenje koronavirusom.

Štoviše, jedno od obrazloženja za njegovo imenovanje na mjesto Milana Kujundžića opterećenog imovinskim aferama bilo je da se njegov prethodnik nije dovoljno fokusirao na koronavirus koji je sve svjetske zdravstvene sustave podigao u stanje pripravnosti. Ako je suditi prema ministrovim prvim reakcijama, svoje obećanje održao je sasvim korektno, a pohvale su došle i od nekih naših medicinskih stručnjaka koji rade u inozemstvu.

Naše studentice uspješno su vraćene iz Wuhana, baš kao i naši ljudi s kruzera koji je bio u karanteni u Japanu. Otkriveni su kontakti prvih zaraženih koji su stigli iz Italije. Utvrđeno je tko je od njih zaražen, a tko nije. Zdravstveno stanje djevojke prvog Hrvata kod kojeg je potvrđen koronavirus nastavilo se pratiti iako su prvi testovi bili negativni. Konačno je potvrđeno da je i ona zaražena. Prostorije u kojima su duže boravili oboljeli dezinficirane su. Na najveće granične prijelaze prema Sloveniji u smjeru Italije postavljeni su kontejneri-kućice koji bi trebali služiti pojačanoj kontroli. Najavljena je uspostava karantene u Tomislavovom domu na Sljemenu. Reorganiziran je krizni stožer koji redovno, svaki dan u 13 sati, održava konferencije za novinare i javnost itd.

Uspostava tima i postavljanje vodećih ljudi

Beroš je za Index ispričao što je sve poduzeo kako bi pokrenuo sustav koji se u početku činio pomalo uspavanim.

"Sve ljude u stožeru pokrenuo sam i prizvao pameti prije mjesec dana, a u cijeloj priči najvažniji su Krunoslav Capak, Alemka Markotić, Maja Grba i moja malenkost", otkrio nam je Beroš.

Osim njih, tu su još i ostali članovi stožera - Vedran Kranjčević, Bernard Kaić, Ana Marija Crnić, Antoinette Kaić Rak, Vera Katalinić Janković, Dunja Skoko Poljak, Danica Kramarić, Spomenka Uremović, Veronika Laušin i Vjekoslav Jeleč.

"Svatko od njih u svojoj domeni vrti svoju priču, a ja ih koordiniram i potičem daljnje aktivnosti. Kao inicijalni odgovor na ugrozu koronavirusa već prije mjesec i pol dana organizirali smo Krizni stožer Ministarstva zdravstva. Prema zakonitostima epidemiološke službe, organizirali smo određenu branu u koju su uključene sve relevantne državne institucije, dakle, granična policija, državni sanitarni inspektori, epidemiolozi na granici, HZJZ, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Državna agencija za civilno zrakoplovstvo; dakle, svi oni elementi koji sudjeluju u obrani ulaska tog virusa u Hrvatsku", dodao je.

Za sada smo u fazi otkrivanja i zadržavanja

Pojasnio je kako je s okupljenim ljudima podizao mjere i pratio razvoj situacije u svijetu.

"Kada je samo Kina bila izvor virusa, ograničili smo se na nju, no kako se slika širila, tako smo i mi fokus širili na druge dijelove svijeta, na Južnu Koreju, Hong Kong, Sjevernu Italiju, prvo na jednu pa na četiri pokrajine i sl. To je bila prva faza obrane, u kojoj nam je zadatak bio spriječiti unos virusa u Hrvatsku. Druga faza obrane, a imamo ih četiri, pet, uvedena je kada je virus već ušao u Hrvatsku. Nadali smo se, a tako se i dogodilo, da će to biti netko koga ćemo imati pod nadzorom i tko će zbog naših mjera biti jasno prepoznat. Sada smo u fazi u kojoj se javljaju sporadični slučajevi koji se tretiraju u bolnicama, ali je i dalje najvažnija zadaća epidemiološke službe da lovi kontakte oboljelih i da ih stavlja pod nadzor u bolnici, u karantenu ili u izolaciju kod kuće. To je faza koja se zove otkrij i zadrži", pojasnio je ministar.

Naš stožer učio je od najboljih

Ako se virus proširi u populaciji, poduzimat će se daljnji koraci u strategiji. Ispričao je i kako su izgledali njegovi pri koraci pri preuzimanju resora i organizaciji otpora virusu.

"Kada sam došao na mjesto bivšeg ministra, upravo taj dan bio je prvi sastanak Kriznog stožera i ja sam preuzeo inicijativu. Tada smo prvo kontaktirali Singapur. Zašto baš Singapur? Zato što oni još od pandemije SARS-a iz 2003. imaju ekstremne mjere i pripreme za moguću novu epidemiju. Dakle, oni se 17 godina pripremaju za ovakvu mogućnost jer su znali da će kad-tad iz Kine krenuti neka nova infekcija. Njihovo iskustvo sa SARS-om bilo je bolno i stoga su pomno pripremili strategiju obrane. Mi smo s njima često u telefonskom kontaktu. Slali su nam dokumente, a dio svoje obrane temeljili smo na njima. Gledali smo također što rade Francuska, Velika Britanija, Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti i na temelju svega toga stvarali smo svoju strategiju. Naravno da smo se tu temeljili na mišljenju epidemiološke struke, no ja sam uvijek nastojao biti korak ispred. Primjerice, kad je prva djevojka došla iz Wuhana, molio sam epidemiologe da joj stave masku. Oni su rekli da ne treba jer nema znakova bolesti. Pitao sam ih kako će ona ići kući. Rekli su da će ići taksijem. Ja sam im rekao da se ne možemo igrati s time. Ispast ćemo neorganizirani ako bude išla taksijem kojim će se poslije mnogi drugi voziti. Osobno sam, kao ministar, zvao njezinog brata da dođe po nju da stvari ipak budu koliko-toliko pod kontrolom", ispričao nam je Beroš.

Ljudi iz kriznih lokacija šetali su gradovima bez nadzora

Nastavio je u sličnom tonu.  

"Dakle, nastojao sam malo gurati stvari. Primjerice, kad je došao prvi čovjek s kruzera u kojem je izbila zaraza, on je sam šetao po Zagrebu. Ja sam rekao da to ne može tako, da ne želim da ti ljudi šeću po gradu samo tako. Bilo je mnogo oboljelih i mrtvih na brodu, a sada oni koji su došli s njega šeću bez nadzora. Tada smo uveli prvu selektivnu karantenu za ljude s tog broda. Tako je to krenulo. Pošast je bila sve bliža i ljudi su sve više shvaćali opasnost pa je sve počelo sve bolje funkcionirati. Kada smo vidjeli da je bolest u susjednoj Italiji, s premijerom smo dogovorili da se aktivira i stožer civilne zaštite zato što sada već logistička priprema zahtijeva veće međuresorne kapacitete. Imali smo plan kriznih karantena, međutim, mi kao Ministarstvo i Krizni stožer nemamo ovlasti nekom narediti što da poduzme kako bi se neki objekt uzeo od privatnika ili od države da bi se u njemu uspostavila karantenu. Tu su bili potrebni logistički napori i to sada funkcionira. Trenutno imamo pet oboljelih, a na sreću, oni su svi kontakti prvih oboljelih. Ne znamo što će biti sutra, no u ovom trenutku još nema znakova o slobodnoj cirkulaciji virusa. U svakom slučaju, nismo sami. Na tome radi cijeli tim, a ništa nismo htjeli prepustiti slučaju. Oprez nam je na prvom mjestu", govori nam ministar.

Ministar je i za jače mjere

Komentirao je i dizanje tenzija naših susjeda zbog mjera koje su se počele uvoditi na granicama.

"Smijemo se na to što nam slovenski premijer prigovara zbog ekonomskih gubitaka. Pitajte Talijane kakvi su njihovi gubici. Naša zadaća sada je sigurnost hrvatskih građana i napravit ćemo sve što treba. Da budem iskren, ja sam tu raspoložen i za jače mjere, međutim, struka me drži pri zemlji. Tu zapravo postoji sjajna sinergija svih nas zajedno i za sada je stvar pod kontrolom. Odgovorno smo se pripremili, a iznimno sam zahvalan epidemiolozima koji rade sjajan posao. Isto vrijedi i za djelatnike Hitne i za bolnicu Fran Mihaljević i za profesoricu Markotić s kojom se po cijele dane čujem. Ona je sjajna", zaključio je ministar.

Pokušali smo doći u kontakt s prof. Markotić koja je u komunikaciji s medijima i javnosti posljednjih dana pokazala visoke razine profesionalnosti i staloženosti, a bez umanjivanja ozbiljnosti situacije. Nažalost, to nam nije pošlo za rukom, no došli smo do drugospomenutog Krunoslava Capaka, ravnatelja HZJZ-a.

Koje mjere još slijede?

On nam je objasnio koje još karte u rukavu ima naš Krizni stožer.

"Sljedeća faza je ublažavanje, odnosno da se ljudi koji su bolesni liječe kod kuće i da ne idu na posao ni u škole, dok oni koji imaju teže kliničke slike idu u bolnice. Još smo daleko od te faze. Mi još uvijek imamo na raspolaganju dodatne mjere koje se tiču otkrivanja i zadržavanja. Još uvijek nismo zatvorili područja, nismo zatvorili granice, nismo zabranili javna okupljanja, nismo uveli mjerenja temperature pri ulasku u određene objekte i sl. Dakle, još uvijek imamo cijeli niz mjera koje se odnose na otkrivanje i zadržavanje. Ublažavanje je tek zadnja faza koja dolazi kada se pomirimo s time da je virus u populaciji i da ga više ne možemo zadržati. Tada se prema koronavirusu počinjemo odnositi kao prema gripi", rekao je Capak.

Mjerenje temperature na granici nije rješenje

Istaknuo je da je sve spremno za uspostavu karantene u Tomislavovom domu, no da još uvijek ima nepopunjenih mjesta u Infektivnoj klinici. Osvrnuo se i na mjere koje se poduzimaju na graničnim prijelazima.

"Termometriranje nije učinkovito kada su prisutne druge virusne infekcije, a usto je vrijeme inkubacije koronavirusa oko 14 dana. Dakle, čovjek može već biti zarazan, a da ga mi ne možemo otkriti termometriranjem. Procijenili smo da se ne možemo osloniti na mjerenja temperature, mada naši inspektori imaju spremne termometre. Procijenili smo da je u ovom trenutku važnije pitati ljude odakle dolaze", objasnio je prvi čovjek HZJZ-a.

Ljudi koji varaju na granici pa se hvale time rade protiv sebe i svojih bližnjih

Pitali smo ga kako gleda na optužbe slovenskog premijera koji je ustvrdio da kontrole na granici stvaraju redove, a da pritom ne služe svrsi jer neće svi ljudi biti iskreni jer se nikome ne sviđa ideja da završi pod povećanim nadzorom ako baš ne mora.

"Mi ljudima uvijek ističemo da je u njihovom interesu da budu iskreni, kako za njih tako i za članove njihovih obitelji i okoline. Ne znam koliko Slovenci iskreno odgovaraju na ta naša pitanja, no mi našim ljudima nastojimo objasniti da je strahovito važno da budu iskreni. Naravno, uvijek ima slučajeva ljudi koji se provlače i skrivaju, a potom po društvenim stranicama i medijima pišu da ih nitko nije ništa pitao. Oni ne izvršavaju svoju građansku dužnost, mada znaju da bi se trebali javiti jer su svi obaviješteni o tome. Dokaz da znaju je upravo to što kasnije navodne propuste prijavljuju medijima", tumači Capak.

Slovencima su u redu redovi koje oni nama stvaraju

Zanimalo nas je kakve štete imaju Slovenci na izlaznim prijelazima prema nama.

"Tu je problem samo usporavanje prometa. Oni su se žalili na kolone kamiona koje se moraju stvoriti, osobito na kraju tjedna, petkom, kada krenu u našem smjeru. Ponedjeljkom se one stvaraju s naše strane, kada idu prema njima. Kada je red kod nas, jer oni provode Šengen i hvale se s time jer su u Šengenskoj zoni, a mi nismo, onda nemaju problema s redovima koji nastaju s naše strane", bio je sarkastičan Capak.

Radi se po 12 i 15 sati dnevno

Na zamolbu da nam opiše kako se radi u novom režimu stanja povišene pripravnosti, rekao je da neće ispričati osobne priče, već priče kolega u timu.

"Ja u Zavodu imam 15 epidemiologa od kojih se neki bave kroničnim bolestima, a neki zaraznim. Ovi drugi pridružili su se prvima, a pozvali smo i specijalizante jer nigdje neće naučiti ovo što mi sada radimo. Barem se nadam da neće dobiti prilike za to. Ja imam 35 godina iskustva kao epidemiolog i sudjelovao sam u svim krizama od Domovinskog rata do danas. Ovo što specijalizanti danas mogu vidjeti, to će teško ikada ponovno u životu vidjeti. Zato je dobro da budu tu. Moji ljudi od 20. siječnja kontinuirano rade od 12 do 15 sati dnevno, s time da je sada opterećenje puno veće jer imamo i konferencije za tisak i svaki dan po dva sastanka. Uz to imamo strahovito veliki pritisak komunikacije s ljudima u populaciji koji nas zovu telefonom i šalju mailove. Komuniciramo s tvrtkama, s Ministarstvom, s Kriznim stožerom itd. Meni non-stop zvoni mobitel. Na epidemiologiji imamo više fiksnih linija te desetak mobitela, a svi brojevi su stalno zauzeti, tako da se nikoga ne može dobiti. Kada sam se u utorak navečer s ministrom vratio iz Rima, svratio sam u svoju epidemiološku službu i još uvijek su tamo bile četiri žene i jedan muškarac. Tako izgleda naš režim rada", poručio je Capak.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara