EUROPSKA industrijska proizvodnja u srpnju se oporavila, dok je Hrvatska bila među zemljama EU s najvećim padom proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u srpnju 1.4 posto u usporedbi s lipnjem, kada je, prema revidiranim podacima Eurostata, stagnirala.

U eurozoni proizvodnja je u srpnju porasla 1.5 posto u odnosu na lipanj, kada je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, neznatno pala, za 0.1 posto.

Srpanjski oporavak predvodio je sektor netrajnih potrošačkih dobara s udvostručenim tempom rasta proizvodnje na oba područja, za 2.8 posto u EU te za 3.5 posto u eurozoni.

Pomogao je i oporavak proizvodnje u sektoru kapitalnih dobara, koji je u EU zabilježio 2.4-postotni rast proizvodnje te za 2.7 posto u eurozoni, nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara blago je pak ubrzala, uz stopu rasta od 0.5 posto u EU te 0.4 posto u eurozoni.

Proizvodnja energije bila je u EU stabilna, dok je u eurozoni pala za 0.6 posto.

Hrvatska uz bok Sloveniji

Među zemljama EU najviše je u srpnju na mjesečnoj razini, prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata, porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7.8 posto.

Slijede Belgija i Portugal s rastom proizvodnje za pet odnosno 3.5 posto.

Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je šest zemalja EU, a najveći je bio u Litvi, gdje je proizvodnja smanjena dva posto u odnosu na lipanj.

Slijedi Slovenija s padom proizvodnje za 1.8 posto.

Hrvatska je u srpnju bilježila pad industrijske proizvodnje za 1.6 posto u odnosu na lipanj, kada je bila porasla 1.5 posto.

Najblaži pad bilježila je Malta, za 0.1 posto.

Eurostat nije raspolagao s podacima za Cipar.

Sporiji srpanj

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u srpnju porasla 8.3 posto, nakon blago revidiranog 10.6-postotnog skoka u prethodnom mjesecu.

U eurozoni porasla je 7.7 posto, nakon 10.1-postotnog skoka u lipnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je u srpnju i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara, za 11.8 odnosno 11.2 posto.

Snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9.4 u EU te za 10.1 posto u eurozoni.

Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za 2.7 posto u EU te za jedan posto u eurozoni, izračunali su statističari Eurostata.

Belgija na čelu

Sve su zemlje EU, osim Portugala, u srpnju bilježile rast industrijske proizvodnja na godišnjoj razini, a najveći je bio u Belgiji, gdje je skočila 26.4 posto.

Slijede Irska i Litva, s rastom proizvodnje za 19.2 odnosno 15 posto.

Hrvatska je u srpnju bilježila rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za četiri posto, nakon 8.2-postotnog rasta u lipnju.

U Portugalu je proizvodnja u srpnju bila niža za 0.1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.