HRVATSKA je u veljači s Mađarskom i Irskom bila u skupini zemalja EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je na razini EU i eurozone proizvodnja smanjena, pokazalo je izvješće Eurostata.

U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u veljači 0.9 posto u odnosu na prethodni mjeseca kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0.8 posto.

U eurozoni proizvodnja je u veljači smanjena jedan posto u odnosu na siječanj kada je prema Eurostatovim podacima porasla također 0.8 posto.

Najsnažnije je u veljači na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 1.9 posto, a izrazito je smanjena i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1 posto u EU te za 1.1 posto u eurozoni. 

Zona primjene zajedničke europske valute bilježila je i zamjetan pad proizvodnje energenata, za 1.2 posto. 

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara gotovo je stagnirala u odnosu na siječanj i u EU i u eurozoni.

Hrvatska uz bok Mađarskoj i Irskoj

Među zemljama članicama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u veljači na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Francuskoj, za 4.8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Malta i Grčka s padom proizvodnje za 3.8 odnosno 2.5 posto.

Hrvatska je izdvojena među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na prethodni mjesec, za 3.4 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U siječnju proizvodnja je porasla 1.5 posto.

Najveći rast proizvodnje bilježile su u veljači Mađarska i Irska, za 4.8 odnosno 4.2 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Cipar, Austriju i Švicarsku.

Dublji pad

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima pala za 1.1 posto. U siječnju je uvećana za 0.4 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.

U eurozoni proizvodnja je u veljači pala za 1.6 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Najviše je na godišnjoj razini u EU i u eurozoni pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3.8 odnosno 4.3 posto. Slijedi pad proizvodnje kapitalnih dobara, za 2.4 posto u EU, te za 2.2 posto u eurozoni.

Najviše je u EU u veljači na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2.4 posto, koja je u eurozoni bila jedina svijetla točka, uz stopu rasta od 0.7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Irska na čelu

Na godišnjoj je razini među zemljama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći pad proizvodnje u veljači bilježila Malta, za 10.9 posto.

Slijede Estonija i Francuska s padom proizvodnje za 8.9 odnosno 6.4 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u veljači porasla pet posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1.8-postotnog povećanja u siječnju.

Irska je ponovo bilježila daleko najveći skok proizvodnje, za čak 41.4 posto. Slijede Litva s 9.7 i Finska s 5.6 posto.