CLIMATE Action Network (CAN) Europe vodeća je europska koalicija nevladinih organizacija koje se bave ekologijom i borbom protiv klimatskih promjena.

CAN Europe okuplja više od 1700 nevladinih udruga iz 35 europskih zemalja, a nedavno je objavio i kritičan izvještaj o tome koliko europske zemlje čine u borbi protiv klimatskih promjena pod naslovom “Off Target: Ranking the EU countries’ ambition and progress in fighting climate change”. U izvještaju je najbolje ocjene dobila Švedska, a zanimljivo je da Hrvatska na devetom mjestu nije među najgorima, kao po brojnim drugim kriterijima unutar Europske unije.

No kada se detaljnije pogledaju rezultati studije CAN Europe, postaje jasno da relativno dobar plasman Hrvatske, kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, otkriva ne tako dobre stvari. Naime, unatoč devetom mjestu, Hrvatska je u kategoriji Poor, odnosno slabe borbe protiv klimatskih promjena, a svoju poziciju može najviše zahvaliti tome što je - ekonomski propala!

Švedska najbolja, Poljska najgora

CAN Europe u izvještaju analizira kakve su klimatske ciljeve postavile članice EU-a u odnosu na ono što je dogovoreno Pariškim sporazumom te kakve napore europske države ulažu u smanjivanje emisije ugljika, promoviranje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Aktivisti ističu i da Pariški sporazum nije dovoljan da bi se uspješno borilo protiv klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, no članice EU-a zaostaju i za tim dogovorom.

Zbog toga je prvo mjesto liste koju je sastavio CAN Europe ostalo prazno, dok je na drugom Švedska sa 77 posto ispunjenih ciljeva klimatske politike i jedina koja je smještena u kategoriji Good, odnosno vrlo dobre borbe protiv klimatskih promjena. Slijede je Portugal (66 posto), Francuska (65 posto), Nizozemska (58 posto) i Luksemburg (56 posto), koji su u kategoriji Moderate, odnosno umjereno uspješne borbe protiv klimatskih promjena. U kategoriji Poor nalazi se 17 članica EU-a, od Danske s 49 posto ispunjenih ciljeva klimatske politike do Grčke s 32 posto. Hrvatska (43 posto) se nalazi između Njemačke (45 posto) i Finske (42 posto). Najgora je Poljska s rezultatom od 19 posto.

Hrvatska, Rumunjska i Grčka dobile su najviše bodova po kriterijima napretka klimatske politike i ciljeva dogovorenih do 2020. godine, no razlog tome je to što su dogovoreni ciljevi neambiciozni, a Hrvatska se također protivi postavljanju strožih kriterija. 

Hrvatska je lako ispunila s Europskom unijom dogovorene kriterije "zbog svoje ekonomske situacije"

Wendel Trio, direktor CAN Europe, u izjavi za Index objasnio je kako treba tumačiti poziciju Hrvatske na njihovoj listi: “Hrvatska se zapravo u procesu pregovora o ulasku u Europsku uniju izborila za ciljeve klimatske politike koje je lagano postići do 2020. Ispunila je tri ključna kriterija - a to su smanjenje emisije stakleničkih plinova, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i poboljšanje energetske učinkovitosti - i prije nego što je započela implementacija plana EU-a do 2020. jer se od Hrvatske nije mnogo tražilo."

CAN Europe pojašnjava da Hrvatska relativno dobro prolazi na njihovoj rang listi i zato što "ima nisku potrošnju energije i razinu emisije stakleničkih plinova i zbog svoje ekonomske situacije", što u prijevodu znači da Hrvatska ne zagađuje okoliš kao većina drugih članica EU-a jer je gospodarski krahirala. Nema industrije koja bi zagađivala.
 
Trio još objašnjava: "Ako na stranu ostavimo bodove koje je Hrvatska dobila zahvaljujući smanjenoj industrijskoj aktivnosti u odnosu na baznu 1990. godinu i niske targete koje je ispregovarala s EU-om zahvaljujući niskim prihodima svojih stanovnika, Hrvatska zapravo negativno djeluje kada je riječ o ambicioznim ciljevima klimatske politike, često se u glasanju pridružujući Mađarskoj i Poljskoj. Hrvatska je, primjerice, ove godine glasala protiv kompromisnog prijedloga za Emissions Trading System (ETS), a čak je Poljska bila suzdržana. Voljeli bismo da Hrvatska svoj uspjeh u nogometu prenese i na temu ambiciozne klimatske politike i smanjenja emisije ugljika jer Hrvatska je u kontekstu kriterija Pariškog sporazuma daleko od dogovorenog."