DANAS je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču, u nazočnosti glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, organiziralo povrat vrijednih povijesnih dokumenata, papinskih isprava iz 12. i 13. stoljeća, koje su otuđene iz Državnog arhiva u Dubrovniku.

Radi se o dvije isprave. Prvu je 25. studenog 1189. godine izdao papa Klement III. kako bi Dubrovčanima preporučio nadbiskupa Bernarda, a u drugoj ispravi, datiranoj 22. travnja 1252. godine, papa Inocent IV. raspravlja o sporu oko nadležnosti između dubrovačkog i barskog nadbiskupa.

Općinski službenik Luka Ćurlica sredinom tridesetih godina 19. stoljeća navedene dokumente uredno je popisao, no nije ih bilo u spremištu. Doktorica Nella Lonza ih je pronašla na internetskoj stranici Arhiva nadbiskupije u Salzburgu.

S obzirom na to da je dodatnim znakovima i upisima utvrđeno kako isprave pripadaju dubrovačkom arhivu, Arhiv nadbiskupije u Salzburgu izrazio je spremnost za povrat navedenih dokumenata, a Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču organiziralo je njihov povrat u Hrvatsku.

Ministrica: Ovo nije prvi povrat, a sigurna sam da nije ni zadnji

"Želim zahvaliti policiji i Veleposlanstvu na još jednoj akciji koja je rezultirala uspješnim povratom kulturne baštine u Republiku Hrvatsku. Hrvatska je potpisnica svih međunarodnih konvencija koje reguliraju ilegalni promet kulturnim dobrima i imamo zaista odličnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova i policijom. Ovo nije prvi povrat, a sigurna sam da nije ni zadnji. Stoga se zahvaljujem na posvećenosti onim policijskim službenicima koji pretražuju baze i pronalaze ovakve dokumente, ali i onim policijskim i carinskim službenicima koji na granici redovito presreću krijumčare kulturnim dobrima i osiguravaju sprječavanje iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske, te da Hrvatska bude zemlja transfera kroz koju bi prolazila nelegalno iznesena kulturna dobra s Bliskog istoka, koja onda završavaju na crnom tržištu", izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ministrici Obuljen Koržinek isprave je predao veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji Daniel Glunčić. 

"Uspjeli smo učiniti nešto što inače često nije baš tako jednostavno. Međutim, dobili smo razumijevanje od Arhiva nadbiskupije u Salzburgu da ti dokumenti ne mogu biti dio austrijske, odnosno povijesti grada Salzburga, a za nas u Hrvatskoj oni su od velike vrijednosti", rekao je Glunčić.

Naime, veliku ulogu u pronalasku vrijednih isprava odigrale su upravo nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Nakon što je Ravnateljstvo policije MUP-a zaprimilo prijavu Državnog arhiva u Dubrovniku da su im nepoznatog dana i vremena na neutvrđeni način nestale dvije papinske isprave na pergameni iz 12. i 13. stoljeća, stupili su u kontakt s Ministarstvom kulture i medija te su potom stručnjaci MUP-a putem međunarodne policijske suradnje pronašli dokumente u Arhivu nadbiskupije u Salzburgu.

Ravnatelj policije: Zadovoljstvo mi je da su policajci posvećeni i ovom vidu kriminaliteta

"Zadovoljan sam jer sam danas ovdje, kao prvi čovjek hrvatske policije, koja uz sve svoje poslove, aktivno radi i punu pažnju daje i kriminalitetu povezanim s umjetninama i kulturnim dobrima. Tu imamo dobre rezultate te ćemo tako nastaviti dalje. Policijski službenici su profesionalno razmjenjivali informacije i odmah smo, putem međunarodne policijske suradnje, kontaktirali kolege iz austrijske policije. Došlo je do identifikacije lokacije nestalih papinskih isprava, a kada je to s naše strane potvrđeno obavijestili smo Ministarstvo kulture. Još jednom ističem kako mi je veliko zadovoljstvo da su policijski službenici posvećeni i ovom vidu kriminaliteta i mogu garantirati da će policija i dalje ulagati velike napore i surađivati s policijama u okruženju", zaključio je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Zahvalivši svima koji su sudjelovali u pothvatu povrata dokumenata, posebice hrvatskoj policiji, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak preuzela je papinske isprave koje će se nakon pregleda i eventualne potrebne zaštitne obrade dalje čuvati u svojoj matičnoj kući.

"Državni arhiv u Dubrovniku danas je posebno ushićen. Vjerujemo da će i doba digitalizacije u kojem se nalazimo dodatno doprinijeti povratu svih drugih dokumenata koji su nestali, ne samo iz Državnih arhiva, već i drugih ustanova u kulturi", rekla je Pozniak.