NESHVATLJIV POTEZ Hrvatska propustila veliki turistički sajam u Beogradu
Foto: Facebook/HTZ, 123 RF, Index
IAKO smo turistička zemlja, Hrvatska ove godine nije sudjelovala na najvećem turističkom sajmu u regiji - onom u Beogradu, dok smo prije sedam godina bili čak i zemlja partner Srbiji na tom istom sajmu. Odluka da propustimo ovaj sajam je nevjerojatna, pogotovo ako pogledamo rezultate iz prošle godine koji su, što se tiče srpskog tržišta, dosta slabi.
Srbija je lani bila tek na 18. mjestu po broju dolazaka i ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, iako su nam susjedna zemlja. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) koja za nastupe na sajmovima ima budžet od 17,1 milijun kuna, unatoč tome, nije iskoristila šansu predstaviti našu zemlju na ovom jubilarnom, 40. Sajmu turizma koji je posjetilo oko 75.000 ljudi.
>> HTZ potrošio 183.133 kuna za školovanje svojih direktora, priznali da im to uopće nije potrebno
>> Hloverka uživa u primitivnom vrijeđanju znanstvenika Đikića
U razdoblju od siječnja do prosinca 2017. gosti iz Srbije ostvarili su 152.593 dolazaka i 972.686 noćenja, čime su zauzeli udio od 0,95 posto u ukupnim dolascima turista u Hrvatsku. Što se tiče ove godine, u siječnju je bilo 4583 dolazaka gostiju iz Srbije koji su ostvarili 17.702 noćenja.
Srbi tek na 18. mjestu po dolascima
S obzirom na ovakve rezultate, neshvatljivo je da Hrvatska nije sudjelovala na ovom najvećem turističkom sajmu u regiji kako bi privukla turiste iz Srbije koji su, kako smo rekli, tek na 18. mjestu po broju dolazaka u Hrvatsku. S druge strane Slovenci su nam na 2. mjestu po dolascima, a Bosanci na 11. mjestu.
Osim toga, na spomenutom sajmu Hrvatska se ne bi predstavila samo Srbiji, već i ostalim zemljama koje su sudjelovale na sajmu, a bilo ih je 60-ak s ukupno 1100 izlagača.
U HTZ-u kažu da je razlog izostanka slab interes suizlagača, a ističu i kako im je u fokusu aktivnosti u 2018. pozicioniranje Hrvatske na dalekim tržištima, gdje smo tijekom 2017. godine ostvarili odlične rezultate.
"Vezano za nastupe na sajmu u Beogradu, Hrvatska turistička zajednica je od 2010. do 2017. godine kontinuirano organizirala predstavljanje hrvatske turističke ponude na tržištu Srbije.
Također, u 2011. godini bili smo i zemlja partner beogradskog sajma. Međutim, s obzirom na niz dosadašnjih dugogodišnjih vrlo intenzivnih aktivnosti vezanih uz prezentaciju na beogradskom sajmu, interes suizlagača, odnosno turističkih subjekata koji bi u sklopu štanda HTZ-a predstavljali svoju ponudu se iz godine u godinu smanjivao", stoji u odgovoru HTZ-a za Index.
Nisu otišli na najveći sajam već su se reklamirali po portalima
Nadalje, navode da iako nije iskazan zadovoljavajući interes za nastupom na sajmu u Beogradu ove godine, da se Hrvatska osim kroz sajamske nastupe, na tržištu Srbije promovirala i kroz marketinške aktivnosti.
Tijekom svibnja 2017. godine na tržištu Srbije proveli su online brend kampanju u sklopu koje su promovirani oglasi iz kategorija sunca i mora, eno-gastronomije te nautike.
"Oglašavanje se provodilo na raznovrsnim internetskim portalima te je ukupno ostvareno gotovo 6 milijuna prikaza oglasa. Također, u fokusu aktivnosti HTZ-a u ovoj godini je pozicioniranje Hrvatske na dalekim tržištima, gdje smo tijekom 2017. godine ostvarili odlične rezultate i visoke dvoznamenkaste poraste, poput rasta noćenja s tržišta Kine od 50 posto ili s tržišta Indije 60 posto. Da bismo zadržali pozitivne trendove s dalekih tržišta, odlučili smo u ovoj godini pojačati promotivne aktivnosti, između ostaloga i kroz sajamske nastupe, posebne prezentacije i radionice.
Za kraj dodaju kako nastupi na sajmovima predstavljaju bitan alat prilikom prezentacije na ključnim tržištima jer omogućuju neposrednu komunikaciju na jednom mjestu, ali i uvid u stanje i trendove na tržištima. U skladu s tim, dodaju, HTZ će tijekom ove godine nastupiti na 28 turističkih sajmova, od toga na 19 općih turističkih sajmova te 9 specijaliziranih sajmova: 3 kamping sajma, 3 kongresne burze, 3 nautička sajma te će organizirati više od 70 posebnih prezentacija.
HTZ se financira parafiskalnim nametima
S ovim odgovorima HTZ pokazuje kako im Srbija očito nije u fokusu kao ključno tržište. Isto tako nisu smatrali potrebnim poboljšati rezultate i povećati broj dolazaka iz Srbije, što su mogli prezentacijom na sajmu.
HTZ se financira iz parafiskalnih nameta i proračuna. Ranijih godina na raspolaganju im je bilo oko 270 milijuna kuna: 120 milijuna kuna dobivali su od boravišne pristojbe, 64 milijuna kuna od turističkih članarina, a dodatna 44 milijuna kuna iz proračuna. Za 2018. godinu planiraju 290 milijuna kuna prihoda, a odluke koje donose, što se vidi i po ovoj posljednjoj, blago rečeno su upitne.
Index je nedavno otkrio da je HTZ novcem koji dobivaju od parafiskalnih nameta platio školovanje svojim direktorima, iako im to školovanje, kako su u HTZ-u potvrdili, nije nužno za obavljanje poslova unutar HTZ-a. Tako su potrošili 184.133 kune na poslijediplomske studije svojih četvero djelatnika.
HTZ zaposlio Hloverku Novak Srzić iako nije ispunjavala uvjete
HTZ je pokazao svoju netransparentnost i prilikom zapošljavanja, sjetimo se samo slučaja nekadašnje novinarke Hloverke Novak Srzić koju je HTZ zaposlio na mjestu direktorice Turističke zajednice u Makarskoj.
Iako nije ispunjavala formalne uvjete, odnosno nije imala tri godine iskustva na upravljačkim poslovima s područja turizma, natječaj je na brzinu promijenjen da bi nekadašnja perjanica HTV-a mogla na upravljanje dobiti 5,5 milijuna kuna turističkog novca.
Hloverka Novak Srzić nedavno je na Facebooku odobravala najprimitivnije vrijeđanje znanstvenika Ivice Đikića. Na Facebook profilu stanovitog Dražena Travaša (na fotografiji), čije misli opskurni desničarski portali rado prenose, Hloverka je pokazala svoje oduševljenje.
"Eno nam se na piratskom portalu pravomoćno osuđenog kriminalca Matije Babića oglasio i Ivan Đikić kojeg su čitatelji Indexa po drugi put zaredom proglasili najpozitivnijom osobom godine. Kaže tuljan da je on prvi otkrija lijek protiv raka. OK... Lik je peder i praši se u tučak al ovo već postaje smiješno", napisao je Travaš, a odobravanjem dočekala Hloverka Novak Srzić.
Tako se prva osoba makarskog turizma uključila u vrijeđanje koje je pokrenula osoba koja je već nekoliko puta zakonski odgovarala zbog takvih ispada.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati