Hrvatska udruga turizma pozdravlja izmjene zakona o turističkom zemljištu

Hrvatska udruga turizma pozdravlja izmjene zakona o turističkom zemljištu
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

HRVATSKA udruga turizma (HUT) priopćila je u ponedjeljak da snažno pozdravlja inicijativu vlade da pokrene proces izmjene zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.

Neriješeno pitanje turističkog zemljišta jedna je od ključnih prepreka koju treba ukloniti kako bi se otvorio puni investicijski potencijal turističkog sektora, kaže se u priopćenju.

Direktor HUT-a Veljko Ostojić izjavio je da postojeće zakonsko rješenje iz 2010. godine ne rješava pitanje turističkog zemljišta na primjeren način te da to godinama koči snažniji razvoj turizma na obali, posebno kamping-turizma.

"Zbog toga nas veseli inicijativa vlade, a u procesu donošenja novog zakonskog prijedloga ćemo aktivno sudjelovati kako bismo postavili najbolji mogući okvir za razvoj sveukupne turističke ponude Hrvatske", kaže Ostojić.

Naglašava pritom da se ukupni investicijski potencijal turističkog sektora procjenjuje na tri do pet milijardi eura te očekuje da će novi zakonski prijedlog omogućiti stabilnost i izvjesnost u poslovanju te poticajno okruženje za nove investicije, uz istovremenu maksimalnu zaštitu prostora.

Kamping producira oko 25 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj, a zadnjih godina je kvaliteta smještaja znatno podignuta pa je Hrvatska u samom europskom vrhu po kvaliteti kampinga, kažu u HUT-u i dodaju da će kvalitetna zakonska rješenja omogućiti dodatan razvoj hotelijerske ponude.

Tri kategorije zemljišta

Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji su zajednički izradili Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo turizma, krajem prošloga tjedna upućen je u javno savjetovanje, a u saborskoj proceduri će ići u dva čitanja. 

Zakon obuhvaća tri kategorije - turističko zemljište, ono za kampove te ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište. To je imovina koja nije ušla u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije te je ostala neprocijenjena, a društva su je koristila. Takve je imovine najviše u turizmu.

Naime, u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću, u pravilu nije procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti u funkciji turizma već su procijenjeni samo objekti. Nakon pretvorbe objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekata vlasništvo države. 

Poseban su problem i kampovi, kojih u Hrvatskoj trenutno ima 80, a u cijelosti su postali vlasništvo države ili su objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države. Površina kampova iznosi oko 14,5 milijuna kvadratnih metara.  

Posljedično su hotelsko-turistička društva koristila nekretnine u vlasništvu države bez plaćanja naknade, kakvih situacija ima i danas, dok su s druge strane, zbog nemogućnosti dobivanja potrebne dokumentacije za gradnju uslijed neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, izostajale investicije. Procjenjuje se da šteta za državni proračun iznosi dvije do tri milijarde kuna.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara