SLJEDEĆI veliki korak u razvoju medicine, nakon dešifriranja ljudskog genoma, trebalo bi biti dešifriranje ljudskog glikoma, a hrvatska kompanija Genos predvodnik je u tom području, tvrdi njezin prvi čovjek Gordan Lauc.

„Analiza glikana u budućnosti bi mogla predviđati rizike ljudi za razvoj bolesti kao što su reumatoidni artritis, dijabetes, i kardiovaskularne bolesti“, rekao je za Index

„Stvar je u tome da se promjene u glikanima mogu izravno povezati s određenim bolestima. Čak je i proces starenja povezan s upalnim procesima u ljudskom glikomu. Mi smo već razvili test starenja koji se temelji na toj činjenici, a budućnost će pokazati mogu li se ispravljanjem promjena spriječiti bolesti ili čak usporiti starenje“, dodao je Lauc.

Genom nije otkrio sve što se očekivalo

Kada je krajem prošlog stoljeća pokrenut projekt sekvenciranja ljudskog genoma, znanstvenici su očekivali da će nam poznavanje sekvence čitavog genoma omogućiti da razumijemo tajne života i izliječimo sve bolesti. Formalni dovršetak projekta napravljen je uz veliku pompu u travnju 2003. godina, a američki predsjednik Bill Clinton je na ceremoniji predstavljanja rezultata projekta rekao da smo sada dekodirali knjigu života i da svijet nakon toga više neće biti isti. No svi smo se prevarili. Od tada je prošlo već više od 15 godina i o životu ne znamo puno više nego što nego što smo znali prije. Zapravo znamo puno više, tj. imamo terabajte i terabajte nove genetičke informacije, no razumijemo jako malo toga, tumači Lauc.

Nema nikakve dvojbe, kaže, da je projekt ljudskog genoma ipak bio veliki uspjeh, jer danas svatko od nas može za svega nekoliko stotina dolara pročitati svoj cijeli genom i vidjeti ima li neke jako opasne mutacije koje uzrokuju bolesti. No nažalost (ili na sreću) većina bolesti današnjice nisu uzrokovane mutacijama. Najbolji primjer za to su jednojajčani blizanci, koji iako imaju identične genome, ipak uglavnom ne obolijevaju od istih kompleksnih bolesti. Kao toliko puta do sada, pokazalo se da nam svaka nova spoznaja samo pokazuje kako je duboko naše neznanje i nerazumijevanje funkcioniranja života na molekularnoj razini i kako svako novo znanje otkriva još puno više onoga što ne znamo.

„Jedna od stvari koje smo naučili kroz projekt ljudskog genoma, je da glikani nisu izravno zapisani u genima“, rekao je Lauc.

Što su glikani i zašto su tako važni?

Glikani, zajedno s DNA, proteinima i masnoćama, čine skupinu od četiri ključne makromolekule važne za život. Među njima, glikani su konačni arbitri ponašanja stanica.

Većinu svih funkcija u našem organizmu odrađuju proteini, a gotovo svi proteini koji su se razvili nakon pojave višestaničnog života su glikoproteini, tj. sadrže glikane. Njihov proteinski dio određen je slijedom DNA, što znači da ga možemo otkriti čitajući gene, no glikanski dio samo je djelomično definiran genima. Oko polovine varijacije u glikanima određeno je okolišem, tj. vanjskim faktorima poput prehrane, vježbanja, infekcija i sl.

Predvodnik u Hrvatskoj, a ne u SAD-u

Prije nekoliko godina američke nacionalne akademije donijele su važan strateški dokument koji je zaključio da su glikani važni za razumijevanje svih glavnih bolesti, a kao rezultat tog dokumenta, Ured za stratešku koordinaciju nacionalnih instituta za zdravlje osnovao je poseban zajednički fond koji financira razvoj metoda za analizu glikana. Amerikanci na taj način ulažu stotine milijuna dolara u razvoj glikomike, no vodeći svjetski laboratorij za visokoprotočnu glikomiku ne nalazi se u Americi, već u Zagrebu. Istraživački laboratorij tvrtke Genos analizirao je više glikana od svih drugih laboratorija u svijetu zajedno, te u svojoj bazi podataka ima već preko 80.000 glikoma. Istraživački tim Genosa, predvođen prof. dr. sc. Gordanom Laucem uspio je dobiti 11 velikih europskih istraživačkih projekata, što mu je osiguralo preko 50 milijuna kuna za istraživanja glikoma. Zahvaljujući tome u Genosu danas radi preko 30 mladih znanstvenika i to ne samo iz Hrvatske, već i iz 13 drugih zemalja.

Projekt ljudskog glikoma

Značajka Europskih istraživačkih projekata je da se odvijaju u velikim konzorcijima, a kroz 11 takvih projekata Genos je ostvario suradnju s više stotina istraživača iz vodećih europskih istraživačkih institucija. U svibnju prošle godine u Dubrovniku je organiziran jedan sastanak istraživačke mreže, a kao rezultat tog sastanka stvorena je inicijativa za pokretanje Projekta ljudskog glikoma. Nakon nešto više od godinu dana priprema, na sastanku koji je održan u Dubrovniku 6. listopada ove godine, Projekt ljudskog glikoma pokrenut je i formalno, a profesor Lauc izabran je za jednog od dva direktora Projekta. Dogovoreno je da će se i drugi sastanak Projekta održati u Hrvatskoj, dok će treći biti 2020. godine u Bostonu, a četvrti 2021. godine u Šangaju. 

Za razliku od Projekta ljudskog genoma koji su s više stotina milijuna dolara financirale različite vlade i fondacije, Projekt ljudskog glikoma za sada je financiran individualnim istraživačkim projektima znanstvenika koji u njemu sudjeluju. Cilj projekta mnogo je ambiciozniji od cilja projekta ljudskog genoma, jer je glikom više od 1000 puta kompleksniji od genoma. No tehnologija stalno napreduje pa je danas moguće postaviti tako velike ciljeve kao što je razumijevanje ljudskog glikoma. Možda je previše za očekivati da će realizacija projekta omogućiti razumijevanje tajne života i liječenje svih bolesti, no sigurno će predstavljati značajan korak u tom smjeru, zaključio je Lauc.