NAKON prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj politički analitičari pokušali su objasniti što bi u drugom krugu moglo biti presudno za pobjedu sadašnjeg liberalnog predsjednika Emanuela Macrona nad radikalnom desničarkom Marine Le Pen.

Naime, Macron je u prvom krugu izbora dobio 28.5 posto glasova, ispred kandidatkinje Nacionalnog okupljanja (RN) Le Pen koja je dobila 24.2 posto.

Budući da će o pobjedniku u značajnoj mjeri ovisiti budućnost Europske unije, rezultati će se s velikim zanimanjem pratiti u zemljama diljem Europe, ali i svijeta.

Macron bi trebao pobijediti, no nema garancije

Ankete pokazuju da bi borba u drugom krugu biti tijesna, osobito zato što je Le Pen uspješno ublažila svoju nacionalističku retoriku. Među ostalim, distancirala se od Putina prema kojem je ranije pokazivala otvoreno divljenje, a ublažila je i neprijateljske stavove prema EU.

Većina analitičara u svojim se predviđanjima uobičajeno fokusirala na glasove koji su u prvom krugu otišli drugim kandidatima. Primjerice, njihova je radna pretpostavka da bi Macron mogao pokušati pridobiti glasače veterana francuske ljevice Jean-Luc Mélenchona te da bi oni mogli biti presudni za njegovu pobjedu. Tu je logika jasna - glasači ljevice teže će dati glas Le Pen te bi aktualnom predsjedniku Macronu trebalo biti lakše doprijeti do njih.

Pritom treba imati na umu da su se na izborima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini glasači ljevice i desnice povijesno ujedinjavali kako bi blokirali dolazak na vlast krajnje desnice, što je fenomen poznat kao republikanski front.

Osim toga, svi "mainstream" kandidati, uključujući konzervativne republikance i socijaliste, dali su potporu Macronu za drugi krug.

No sve to još uvijek nije čvrsta garancija za pobjedu u drugom krugu.

Fokusiranje na pridobivanje glasača ljevice moglo bi biti pogrešno

Naši podatkovni analitičari Petra Posedel Šimović s Agronomskog fakulteta i Davor Horvatić s Fizičkog odsjeka PMF-a, osnivači udruge za podatkovnu znanost Soliton Analytics, koji redovno daju uvide u strategije motiviranja birača za  izbore u Hrvatskoj i u svijetu, smatraju da bi fokusiranje Macrona na glasače ljevice moglo biti pogrešno. Oni su uvjereni da je za sadašnjeg francuskog predsjednika najvažnije motivirati vlastite birače da izađu u drugom krugu, posebno one koji nisu izašli na glasanje u prvom.

Naime, prema Le Mondu, više od 25% posto glasača nije izašlo na izbore u prvom krugu, a procjena je da su oni u većini upravo Macronovi glasači koji su bili uvjereni da njihov kandidat bez problema ulazi u drugi krug. To je bilo rizično, ali se ipak pokazalo točnim.

Posedel Šimović smatra da će tu važnu ulogu odigrati debate u kojima bi Macron trebao biti uvjerljiviji od Le Pen. Ona kaže da politički analitičari uglavnom vole nakon izbora raznim teorijama objašnjavati odstupanja od predizbornih anketa i predviđanja.

"Jedna od takvih je npr. teorija ‘tihog konzervativca’, odnosno pojava koja kaže da su konzervativni birači neskloniji odgovarati na ankete i davati točan odgovor te da su skloni skrivati opciju za koju će glasati. Stoga se nameće pitanje: kako takva ili slična saznanja iskoristiti u kontekstu osmišljavanja strategije pobjede na francuskim predsjedničkim izborima u drugom krugu", ističe naša matematičarka.

>> Osvrt analitičkog dvojca na tu temu i predsjedničke izbore u SAD-u

"Kada gledamo predsjedničke izbore u Hrvatskoj, povijest nas je učila da je npr. izlaznost, osim vjernosti koju malo teže mjerimo, jedan od važnih faktora koji utječu na ishode izbora, pogotovo u slučaju onih stranaka oko kojih se lome koplja u relativnim terminima, ali i u broju mandata u saboru, Europskom parlamentu itd. Još specifičnije, možemo postaviti pitanje je li lijenost lijevih birača dominantan faktor za ishode izbora u hrvatskoj povijesti o kojem ste spremni teoretizirati i čije moći objašnjavanja ste spremni zastupati i gorljivo braniti", kaže Posedel Šimović.

Pogrešne procjene u Hrvatskoj

Horvatić napominje da, osim anketa, koje su se u jako polariziranim režimima pokazale nepouzdanima, treba na umu imati još nekoliko čimbenika.

"Mediji se redovito drže fiktivnog poretka kandidata prema apsolutnom iznosu anketnog rezultata i ne uzimaju u obzir pogreške u anketama. Oni rade poredak po sirovim rezultatima u slučajevima kada to zapravo nema smisla. Spomenute post-festum analize zašto su ankete podbacile idu toliko daleko da su i neka objašnjena statistički netočna. Na primjer, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora 2019. u Hrvatskoj su se pogrešno aktivirale teze bazirane na nepreciznim statističkim analizama koje su išle toliko daleko da su zaključile da je kandidat desnice Miroslav Škoro omogućio pobjedu aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću.", kaže naš sugovornik.

Zaključci o desnom biračkom tijelu na tim izborima temeljili su se na krivoj statističkoj interpretaciji rezultata i na krivom izboru statističkih alata. Jednako tako, što se tiče trenutnih predsjedničkih izbora za Elizejsku palaču, teorija koja nailazi na najplodnije tlo u hrvatskoj javnosti je da će glasači veterana francuske ljevice Jeana-Luca Mélenchona igrati presudnu ulogu u drugom krugu", kaže Horvatić.

Macron treba motivirati svoje simpatizere da izađu na izbore

Posedel Šimović tvrdi da glasovi francuske ljevice, iako važni, neće biti odlučujući u drugom. krugu.

"Ključnu ulogu za ponovni mandat aktualnog predsjednika odigrat će pridobivanje odnosno motiviranje onog biračkog tijela koje mu je ideološki i osobno naklonjeno da izađe na glasanje, čiji se značajan udio nalazi u onih 26 posto glasova ljudi koji nisu izašli na izbore", kaže Posedel Šimović.

Horvatić i Posedel Šimović smatraju da je u tom kontekstu dobar primjer za odabir prave strategije za pobjedu na izborima slučaj predsjedničkih izbora na kojima su se u drugom krugu sučelili Kolinda Grabar-Kitarović i Ivo Josipović.

"Josipović se trebao fokusirati na to da pridobije više glasova u vlastitom biračkom tijelu, da svoje glasače motivira da izađu na izbore, a ne da pokušava pridobiti one glasače koji mu nisu dali podršku u prvom krugu. Josipović je prvi krug dobio i potom u drugom nije uložio dovoljan trud u Zagreb koji nosi glasova kao 11 županija jer je računao na njegovu podršku. No rezultat je bio da je Josipović doista dobio podršku Zagrepčana, ali ne u tolikoj mjeri da bi dobio i izbore. Problem je bio u tome što Josipović nije dovoljno motivirao ljevicu u Zagrebu da izađe na izbore kako bi u konačnici dobio ukupan broj glasova dovoljan za pobjedu", tumači Posedel Šimović.

Desnica je discipliniranija i motiviranija za glasanje

Tu također treba imati na umu da je desnica uglavnom uvijek discipliniranija i motiviranija da izađe na izbore.

Horvatić tumači da je u Hrvatskoj takvo ponašanje posebno izraženo u Zagrebu, gdje ljevica, čak i kada u nekoj biračkoj kutiji ostvari maksimum, on je uglavnom niži od maksimuma koji ostvaruje desnica.

"Desnica ima organiziranije biračko tijelo i značajan broj biračkih kutija s velikim udjelom glasova za svog kandidata. Zanimljivo je pogledati rezultate (grafikoni dolje) kada kombiniramo glasove svih kandidata desnice u prvom krugu izbora za zagrebačkog gradonačelnika i usporedimo s rezultatima Milana Bandića na prethodnim izborima. Vidimo da je desnica jednako aktivna i istog ponašanja, samo se na posljednjim izborima raspršila na tri kandidata", kaže Horvatić.

Prema našem dvojcu, slično ponašanje biračkog tijela očituje se i na državnom nivou.

"Upravo je s takvom dinamikom biračkog tijela Grabar-Kitarović pobijedila Josipovića.  Dodajmo na kraju i jedan primjer drugačije dinamike birača na lokalnoj razini u prvom krugu izbora za gradonačelnika Zadra. Tu vidimo da je potpis ljevice i desnice malo drugačije dinamike. SDP-ova koalicija po dinamici se smjestila negdje između HDZ-a i Enija Meštrovića, koji su preuzeli uloge više i manje motiviranog biračkog tijela (grafikon dolje)", navodi Horvatić.

Ove primjere navodimo da ukažemo na važnost ispravne i duboke analize biračkog tijela za odabir prave strategije jer bez toga, da citiramo Edwardsa Deminga, ostaje samo mišljenje: 'Bez podataka i njihove analize samo ste osoba koja ima svoje mišljenje'",francusk poručuje Horvatić.

Naš analitički dvojac uvjeren je da će Macron pobijediti u drugom krugu.