DR. SC. Zdenko Šimić, izvanredni profesor sa zagrebačkog FER-a na privremenom radu u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije (EC JRC) u Pettenu i bivši predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, za RTL je opisao kako se Nizozemska bori s koronavirusom.

Nizozemska se odlučila za pristup koji je opušteniji od hrvatskog. Prve je mjere zemlja uvela sredinom ožujka, već na samom početku zaraze, i vrlo brzo je odustala od početne ideje stjecanje grupnog imuniteta. Ta se zemlja ponekad uspoređuje sa Švedskom, a trenutno je na gotovo 42 tisuće oboljelih i prema posljednjim podacima bilježi 5288 smrti uzrokovanih covidom-19.

Ogromne razlike u broju zaraženih unutar zemlje

To su, govori dr. sc. Šimić, veliki brojevi čak i kada se uzme u obzir da u Nizozemskoj živi 17,3 milijuna ljudi. "Maksimum dnevno hospitaliziranih je bio 24. ožujka, 579, a maksimum dnevno umrlih je bio 171 tjedan dana kasnije. Trenutno dnevno ima dodatno oko 400 zaraženih, 40 hospitaliziranih i 30 umrlih."

Službene su informacije o situaciji s pandemijom iscrpne i većinom dostupne i na engleskom jeziku s obzirom na to da u Nizozemskoj živi puno ljudi iz drugih zemalja i da se to jako poštuje, naglašava.

"Zanimljiva je službena karta Nizozemske na internetu gdje se prikazuje broj hospitaliziranih na 100.000 stanovnika za svaku općinu. Razlike između općina su nevjerojatno velike i brojevi idu od preko 300 na jugoistoku (Sjeverni Brabant) do ispod 25 na sjeveru (Groningen i susjedne regije). U Amsterdamu i Alkmaaru, gdje ja živim, taj broj iznosi 64 i 48 ukupno hospitaliziranih na 100 tisuća stanovnika. Dakle, nešto lošije od Groningena, ali relativno dobro u odnosu na najveća žarišta", govori.

"Covid je došao ranije na jugoistoku jer su od tamo ljudi bili u krivo vrijeme na zimovanju izvan Nizozemske, tako da su se na sjeveru zemlje mogli bolje pripremiti od samog početka. Posebno važno u okolici Groningena izgleda to što su tamo odlučili testirati ne samo slučajeve s prioritetom i težim stanjem, što je nacionalni pristup", objašnjava. 

Ciljana i inteligentna izolacija

"Nizozemsko zdravstvo je generalno jedno od najuspješnijih, ali i dosta neobično za većinu ljudi iz drugih zemalja koji žive ovdje. U šali se zna reći da nema veze što ti je - lijek je uvijek paracetamol. To je sigurno značajno utjecalo na neke specifičnosti pristupa u ovoj krizi. Efikasnost i uspješnost se mogu definirati na više načina. Početne i trenutne mjere protiv pandemije covida u Nizozemskoj se nazivaju ciljanom i inteligentnom izolacijom.

Zatvoreni su vrtići, škole, sveučilišta, restorani, uslužne djelatnosti s kontaktom, sportske i kulturne institucije. Sve ostalo se temelji na uputama da se ostaje kod kuće ako osoba ima simptome i da se drži fizička udaljenost od 1,5 metara. Javni promet radi, a tvrtkama se savjetuje da rad organiziraju što je više moguće od kuće. Gotovo sve trgovine rade uz minimalnu promjenu radnog vremena. Nema nikakvih ograničenja kretanja izuzev za one koji dolaze izvan Nizozemske: obveza je da budu dva tjedna u samoizolaciji", opisuje Šimić.

"U samoposlugama se često traži korištenje kolica tako da se lakše drži udaljenost, a na blagajnama su vrlo brzo postavili pregrade od pleksiglasa, da olakšaju kartično plaćanje i smanje korištenje gotovine, podigli su i iznos za koji ne treba PIN (s 30 na 50 eura). Usput, u Nizozemskoj se i inače debitne kartice koriste za gotovo sva plaćanja. Nestašica nije bilo izuzev na samom početku u nekim trgovima za dezinfekcijska sredstva. WC papira je bilo i još uvijek ga ima u izobilju. Prema mom iskustvu, u poslugama je rijetko gužva i ljudi uglavnom paze na udaljenost. U nekim trgovinama ne puštaju više od jedne osobe po obitelji ili autu. Zanimljivo je, primjerice, što su neke posluge otvorene sat vremena prije redovitog otvaranja samo za starije. Osobno u trgovine idem možda samo malo manje nego inače", kaže.

Coffee shopovi rade

"Inteligentna izolacija je drastično smanjila broj ljudi u javnom prometu, čak za 90 posto unutar dva tjedna. Ubrzo nakon uvođenja mjera svaki dan je počeo izgledati kao da je vikend, a i to je značajno manje u odnosu na vrijeme prije krize. Promet na cestama je pao na pola početkom travnja. Zanimljivo je da su coffee shopovi, gdje se prodaju lake droge, u početku isto trebali biti zatvoreni. To je najprije stvorilo neviđene redove zadnje sate pred zatvaranje, a poslije se sve skupa brzo preselilo na ulice. Tako da je ova mjera ubrzo promijenjena i sada coffee shopovi mogu prodavati što prodaju, ali samo za van bez zadržavanja. Nisam provjeravao, ali prema medijima sve je u redu", opisuje.

Od svibnja je uvedena mjera obaveznog nošenja maski u javnom prometu, otvaraju se polako i kazališta, muzeji, ali i restorani, gdje će se morati rezervirati mjesta, a sve uz držanje distance od metar i pol.

Sportske aktivnosti dozvoljene

Od ostalih mjera, dr. sc. Šimić ističe kao zanimljivu da je za sahrane i crkvene obrede dopušteno okupljanje do 30 osoba, javlja RTL.

"Formalna i poslovna okupljanja su dozvoljena za grupe do 100 ljudi. Sve uz sugestiju da se ne okuplja ako nije nužno i da se nastoji držati fizički razmak od 1,5 m. Mladim ljudima je dozvoljeno okupljanje za vanjske sportske aktivnosti. No, sve ostale sportske, zabavne i kulturne aktivnosti su zabranjene do rujna. Važno je imati na umu da je konkretno provođenje svih mjera u Nizozemskoj decentralizirano i da se specifične mjere mogu dosta razlikovati - negdje su primjerice zatvoreni parkovi, uvedene su kazne za kršenje propisa itd."