HRW: Hrvatska poboljšala suradnju s ICTY-em

Hrvatska je u 2005. bitno poboljšala suradnju s Haškim sudom što joj je donijelo otpočinjanje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali joj i dalje nedostaje značajan napredak u povratku izbjeglih Srba, suđenjima za ratne zločine i borbi protiv etničke diskriminacije, ocijenila je u srijedu američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).

U svom "Svjetskom izvješću 2006." o stanju ljudskih prava u svijetu u 2005. HRW navodi kako je Hrvatska prošle godine započela pristupne pregovore s EU-om nakon što je glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte u listopadu zaključila da Hrvatska u potpunosti surađuje sa Sudom ostvarivši time glavni preduvjet za pregovore.

Ne spominjući da je odbjegli optuženik Ante Gotovina uhićen u prosincu u Španjolskoj uz, kako je ocijenila del Ponte, odlučujuću pomoć hrvatske Vlade HRW kaže kako mnogi promatrači u listopadu nisu bili uvjereni da je Hrvatska doista bitno poboljšala suradnju te mislili da je del Ponte zapravo popustila pritisku nekih članica EU-a.

Napredak u suradnji s Haškim sudom, međutim, nije pratilo značajno poboljšanje ljudskih prava na nekim drugim poljima, smatra HRW, ocjenjujući kako Hrvatska tek treba ostvariti bitan napredak u povratku Srba, ukidanju etničke diskriminacije te pravičnosti suđenja za ratne zločine.

Izvješće navodi kako je Hrvatsku napustilo između 300.000 i 350.000 hrvatskih Srba, a da se do rujna 2005. prema podacima hrvatske Vlade vratilo njih 122.000. Udruge hrvatskih Srba i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) procjenjuju da je stvarni broj povratnika znatno niži, između 60 i 65 posto od registriranih, jer su se mnogi ponovno vratili u Srbiju i Crnu Goru i BiH nakon kratkog boravka u Hrvatskoj, kaže HRW.

Zapreke bržem povratku Srba, kaže izvješće, su nedostatak napretka u 2005. u rješavanju pitanja njihovog izgubljenog stanarskog prava na društvene stanove, ograničeni ekonomski izgledi, djelomice zbog diskriminacije u zapošljavanju, te nezadovoljavajuća provedba zakona o proporcionalnoj zastupljenosti manjina u državnoj administraciji i sudstvu i lokalnoj samoupravi. Na većini područja, kaže HRW, nema povratnika Srba u policiji, sudstvu ili regionalnim uredima državnih ministarstava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

HRW zapaža i iznenadan porast nasilja prema Srbima u 2005. Navodi slučajeve ubojstva 81-godišnjeg Dušana Vidića u svibnju u Karinu, fizičnog napada dva starija povratnika u selu Ostrovica te oštećivanje vozila sa srbijanskim registarskim pločicama u Pakoštanima. Policija u većini slučajeva nije uspjela uhititi počinitelje tih djela, kaže izvješće.

Među trendove u 2005. koji prijete preokrenuti smirivanje napetosti između Hrvata i srpske manjine HRW ubraja i to što je lokalni HDZ u multietničkim gradovima Kninu i Vukovaru formirao općinsku vlast u koaliciji s "ultra-nacionalističkim hrvatskim strankama" nakon lokalnih izbora u svibnju ostavljajući po strani srpsku stranku centra SDSS.

Na području pravosuđa HRW zapaža kako broj suđenja za ratne zločine protiv Srba (jedanaest) daleko nadmašuje suđenja protiv Hrvata (šest) smatrajući kako to svjedoči da Hrvatska tek treba pokazati kako napori u progonu ratnih zločina na domaćim sudovima izražavaju principijelnu predanost pravdi bez obzira na nacionalnu pripadnost.

HRW pozitivnim ocjenjuje skorašnje izjave Europske unije da će povratak izbjeglica, odnos prema manjinama i domaća suđenja za ratne zločine biti odlučujuće za ocjenu napretka Hrvatske prema ispunjavanju uvjeta za članstvo u Uniji. Ipak, dodaje izvješće, novi naglasak na ta pitanja vjerojatno dolazi prekasno da bi imao stvarni učinak jer se povratak izbjeglica postupno zaustavlja, pamćenje svjedoka ratnih zločina postaje nepouzdano, a raspoloživost dokaza sve problematičnije.

(Hina) xsl ysb

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara