VIŠE od 68 posto hrvatskih poduzetnika ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna, istaknuto je danas na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

HUP je na konferenciji predstavio rezultate istraživanja o investicijskom potencijalu i potrebama gospodarstva po pitanju povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.

Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo više 1700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, pokazuju da hrvatski poduzetnici imaju velik ulagački potencijal te su spremni realizirati konkretne projekte koji za cilj imaju modernizaciju, digitalnu transformaciju poslovanja te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, ističu iz HUP-a.

Istraživanje pokazuje i da više od dvije trećine ispitanika, ili njih 68 posto, ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. 

No, pokazalo je i da više od 50 posto ukupnih EU fondova treba biti usmjereno u bespovratna sredstva za oporavak, otpornost i podizanje konkurentnosti privatnog sektora. 

28 posto poduzetnika bez sufinanciranja neće preživjeti recesiju

Čak 28 posto poduzetnika iz istraživanja je, naime, istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju, njih 30 posto da neće ulagati ako ne bude dovoljno bespovratnih sredstava, a 94 posto ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a samo šest posto ih je iskazalo interes za financijske instrumente. 

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić poručio je kako je nužno povećati udio sredstava koje se povlače u gospodarstvo. "Taj omjer ulaganja u privatni sektor u odnosu na javni mora biti barem 50:50 posto", rekao je, uz podatak kako su sada omjeri - četvrtina privatni, a tri četvrtine javni sektora.

"Nemamo ništa protiv javnog sektora, ali to nije racionalan omjer. To nije vrsta ulaganja koja će povući Hrvatsku prema razvitku. U susjednim zemljama taj je omjer obrnut. Nužno je preokrenuti omjer, to neće biti jednostavno, ali je racionalno zahtijevati", rekao je Zorić.

Dodaje i kako EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), a u HUP-u očekuju da taj postotak bude minimalno 50 posto.

Važno je, naglašava, što i preporuke Europske komisije za programiranje mjera NPOO-a za Hrvatsku specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja.

To su prije svega potreba za poboljšanjem produktivnosti rada, jača integracija digitalnih tehnologija u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno poslovno okruženje, rekao je Zorić.

"Nalazimo se minutu do 12 sati"

Predsjednik HUP-Udruge informatičko komunikacijske djelatnosti (HUP ICT), član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Boris Drilo slikovito kaže kako se nalazimo "minutu do 12 sati, kada se možemo pretvoriti u bundevu ili princezu, ovisno o tome što ćemo napraviti sa strukturiranjem fondova EU-a".

"Investiranje u privatni sektor presudno je za oporavak gospodarstva", poručio je, dodajući da ulaganja u privatni sektor značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija.

Rekao je i kako nisu protiv javnih investicija, "one su potrebne, međutim ne smijemo imati nebalansirani pristup".

"Investicije u privatni sektor imaju puno veći značaj nego investicije u javni sektor. One omogućuju da se gospodarstvo brže oporavi. Infrastrukturni projekti su 'OK', ali rezultati toga su mostovi, ceste i vodovodi - to nije imovina koja će dugoročno stvarati nova radna mjesta, to nam neće pomoći da stvorimo bolji proizvod koji ćemo prodati na globalnom tržištu", rekao je Drilo.

35 posto poduzetnika za ulaganje u digitalnu transformaciju

Ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija, što je štetno za održivi razvoj gospodarstva, rekao je Drilo i dodao kako imperativ u korištenju EU fondova mora biti da planirani projekti kroz javne investicije "ne smiju nikako konkurirati onim privatnog sektora".

Predsjednica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj Ana Fresl je navela i kako je 54 posto ispitanika kao najveću potrebu navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije.

Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35 posto poduzetnika.

Direktorica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU Petra Sentić je kazala kako privatni sektor ima ogroman potencijal gotovih, spremnih investicija koje bi uz poticaj EU sufinanciranja bile realizirane odmah. "Vidjeli smo i na primjeru ove krize da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema, bez obzira koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji", naglasila je.