HUP: Povećanje poreza na duhan i sokove šteti industriji i potiče crno tržište

HUP: Povećanje poreza na duhan i sokove šteti industriji i potiče crno tržište
Foto: 123rf/Fah

NASTAVNO na najavu ministra financija Zdravka Marića o visini povećanja iznosa posebnog poreza za duhanske proizvode, alkoholna te bezalkoholna pića s većim udjelom šećera, HUP smatra da se svakom novom oporezivanju industrije treba pristupati racionalno i promišljeno, vodeći računa i o negativnim utjecajima takvih odluka na gospodarstvo.

U dosadašnjim razgovorima na ovu temu Ministarstvo je uvažilo dio naših argumenata te se nadamo da će i tijekom javne rasprave biti prostora za dodatna usklađivanja mišljenja, a kako bi se minimizirali negativni efekti ovih poskupljenja, priopćeno je iz HUP-a.  

Naime, ranija iskustva su već pokazala da veliko povećanje poreza i trošarina rezultira značajnim poremećajima na tržištu kroz prelazak na kupovinu iz ilegalnih izvora i prekograničnu kupovinu. Tako je od 2010. godine čak oko 25% legalnog tržišta duhanskih proizvoda prešlo u nelegalnu sferu i na kupovinu preko granice, pri čemu povećanje cijena cigareta nije dovelo do smanjenja konzumacije duhanskih proizvoda i ne polučuje proklamirana očekivanja zdravstvene politike.

Oporezivanje ne vodi k poboljšanju zdravlja

Što se tiče prekomjerne konzumacije bezalkoholnih pića s većim udjelom šećera, iskustva drugih zemalja također pokazuju kako dodatno oporezivanje takvih napitaka ne vodi značajnom uspjehu u poboljšanju zdravlja. Naime, bogatija kućanstva nastavljaju konzumirati pića koja poskupljuju, dok se siromašnija okreću jeftinijim brendovima i prekograničnoj kupovini, a svi zajedno i drugim prehrambenim proizvodima i napitcima sa šećerima na koje se ne plaćaju dodatni porezi te se tako prehrambene navike zapravo ne mijenjaju. Porezna presija ima vrlo malo utjecaja na razvijanje zdravih prehrambenih navika – one se prvenstveno kreiraju odgojem i sustavnom edukacijom dok istovremeno svako povećanje poreza stvara enormne štete domaćoj industriji i pogoduje razvoju crnog tržišta. 

Također nije jasno zašto prijedlog Zakona pored oporezivanja šećera u bezalkoholnim pićima (koja obuhvaćaju i kategoriju energetskih pića) predlaže dodatno oporezivanje i drugih sastojaka koji se nalaze između ostalog i u energetskim pićima (metil-ksantin i taurin), ako je namjera prijedloga Zakona bila oporezivanje šećera u bezalkoholnim pićima u svrhu zaštite zdravlja i prevencije od bolesti vezanih uz konzumaciju šećera. Tipična energetska pića sadrže mješavinu kofeina, taurina, vitamina i drugih sigurnih i odobrenih funkcionalnih sastojaka. Jedna limenka energetskog pića od 250 ml sadrži u prosjeku 80 mg kofeina, što približno odgovara količini kofeina u jednoj šalici kave. EFSA (Europske agencije za sigurnost hrane) je više puta potvrdila da ne postoji nikakva štetnost u sastojcima energetskih pića, bilo pojedinačno ili u kombinaciji.

Tvrtke koje proizvode bezalkoholna pića se samoinicijativno i prateći načela društvene odgovornosti trude svakodnevno potrošačima ponuditi veći izbor proizvoda sa smanjenim udjelom šećera i kalorija te manja pakiranja kako bi se olakšala kontrola unesenih kalorija, a tome pomažu i vidljivo označene oznake energetskih vrijednosti na proizvodima. Članice HUP-a spremne su i dalje raditi na poboljšanju ovih inicijativa te edukacijama i informiranjem javnosti zajedno s drugim organizacijama i institucijama doprinijeti razvoju svijesti o važnosti brige za zdravlje i raznovrsnoj te balansiranoj prehrani, zaključuje se u priopćenju HUP-a.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara