PRED Haškim sudom u četvrtak je održana rasprava o ustupanju Hrvatskoj suđenja generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, u kojoj su predstavnici optužbe i obrane, Vlade RH i "prijatelji suda" razmotrili postojanje zakonskih i drugih uvjeta kako bi se suđenje u RH provelo po međunarodnim standardima, a konačnu odluku o prijedlogu sudsko vijeće će donijeti naknadno.

Ključnu ulogu u cjelodnevnoj raspravi imao je prof. Davor Krapac, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je kao "prijatelj suda" (amici curiae) pružio snažne argumente da zakonodavstvo RH ima pravni okvir za preuzimanje suđenja, kao i da je sve eventualne nedostatke moguće otkloniti.

Ademi i Norac optuženi su za kršenje međunarodnog humanitarnog prava u operaciji Medački džep u rujnu 1993. a sudilo bi im se po Kaznenom zakonu iz 1993. koji ne poznaje zapovjednu odgovornost u haškom smislu.

Članovi sudskog vijeća, kojim predsjedava sudac Alphonse Orie, izrazili su niz nedoumica vezanih uz moguću oslobađajuću presudu zbog nekažnjivosti po zapovjednoj odgovornosti, nemogućnosti kumulativnog optuživanja po zakonu RH, teškoćama sa zaštitom svjedoka, prihvatljivošću dokaza i drugih razloga.

U svom glavnom izlaganju i odgovorima na niz pitanja sudaca, prof. Krapac otklonio je te nedoumice, ističući da kazneni zakon iz 1998. omogućuje izravnu primjenu međunarodnog prava pred sudom RH, da kod razlika u zapovjednoj odgovornosti treba kreativno tumačiti zakone RH, te kako postoje dovoljne procesne ograde da se izbjegne opasnost od neprihvaćanja dokaza.

"Ključno je da vođenje postupka i donošenje presude bude sukladno hrvatskom zakonodavstvu i pravilima Haškog suda, a ne hoće li presuda biti osuđujuća ili oslobađajuća", istaknuo je. "Mislim da bi vaša odluka u ovom predmetu trebala biti laka", kazao je na kraju sucima Krapac.

Drugi "amicus", američki prof. Mirjan Damaška, nije nazočio sjednici zbog zdravstvenih razloga.

Predstavnici Vlade, prof. Željko Horvatić i Jakša Muljačić, potvrdili su da Ustav RH omogućuje izravnu primjenu međunarodnih konvencija, te da je primjena čl. 28 OKZ i Ženevskih konvencija istovjetna normama Statuta ICTY-a o zapovjednoj odgovornosti.

Tužitelj Kenneth Scott u raspravi je iznio ambivalentan stav Tužiteljstva prema ustupanju predmeta, ističući da se radi o teškim zločinima i optuženima višeg ranga, za koji bi "tužitelji željeli da se sudi u Haagu kada bi sud imao resursa i vremena".

"Vijeće može odlučiti ovako i onako", kazao je Scott, dodajući da je tužiteljica Carla del Ponte stava kako "ne može biti ni jednog prebacivanja predmeta koji bi rezultirao nekažnjivošću".

Govoreći, po drugoj strani, u prilog ustupanju predmeta citirao je izvješća Del Ponte i predsjednika ICTY-a Theodora Merona UN-u te izvješće misije OESS-a u kojima se ocjenjuje da "hrvatsko pravosuđe može uspješno procesuirati određeni broj haških predmeta, posebno obzirom na provedenu dodatnu obuku sudaca".

Tužitelj Scott, te suci Orie, O-Gon Kwon i Kevin Parker više su puta naglasili da će eventualno suđenje u RH biti izloženo nadzoru ICTY-a koji može u svakom trenutku tražiti vraćanje suđenja u Haag.

Ademijev branitelj Čedo Prodanović izrazio je uvjerenje da postoje sve pretpostavke za ustupanje te ocijenio kako je "hrvatsko pravosuđe spremno uhvatiti se u koštac s takvim predmetom, kao i da postoje sve normativne pretpostavke za korektan postupak".

Norčev odvjetnik Željko Olujić od svih je sudionika rasprave pokazao najmanje nedoumica, ističući da će suđenje u Hrvatskoj "biti objektivno, s najboljim tužiteljima, sucima i braniteljima" te kazavši sucima "da predmet mogu bez ikakve zadrške prepustiti RH".

Sudac Orie je zaključio da će vijeće naknadno, kada razmotri sve argumente iz rasprave i podnesaka, ili donijeti konačnu odluku ili zatražiti dodatne podatke, te o tome izvijestiti stranke.