"Il Piccolo": Italija traži intervenciju EU zbog gospodarskog pojasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZBOG najave Hrvatske o mogućem proglašenju gospodarskog pojasa, Italija je službeno zatražila diplomatsku i političku intervenciju EU kako bi se uspostavili normalni kanali suradnje na Jadranu, piše u četvrtak tršćanski dnevni list "Il Piccolo".
Podtajnik talijanskog ministarstva poljoprivrede zadužen za ribarstvo, Paolo Scarpa, uputio je u srijedu službeno pismo predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju i povjereniku EU za ribarstvo Franzu Fischleru u kojem najavu Hrvatske o jednostranom proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu označava kao "europski problem", navodi list.
Scarpa je za "Piccolo" izjavio kako je o tome razgovarao s talijanskim ministrom vanjskih poslova Francom Frattinijem, predsjedavajućim Vijeća ministara EU, uz ocjenu kako je pitanje koje se na početku činilo samo oštrim diplomatskim sukobom između Slovenije i Hrvatske, postalo "prava europska bitka".
Scarpa je u Bruxellesu razgovarao s Prodijem i Fischlerom prije upućivanja pisma, ali je, kako piše "Piccolo", prethodno konzultirao i pravne stručnjake.
"Ni jedna sredozemna zemlja nije do sada proglasila isključivi gospodarski pojas. Francuska i Španjolska su te zone proglasile samo na Atlantiku. Italija podsjeća kako su mediteranske zemlje do sada svoja načela temeljila na duhu dobrosusjedstva i sporazumima u okviru Općeg vijeća za ribolov u Mediteranu (sporazumi iz 1976. u Barceloni).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ta načela uvedena s Trećom konferencijom o moru preporučuje obalnim državama sa zatvorenim morima primjenu načela proširenja prava suradnje i, još preciznije, koordiniranje ponovnog uređenja, čuvanja, istraživanja i korištenja živih morskih bogatstava, koordiniranje vršenja vlastitih prava i obveza zaštite i očuvanja mora", prenosi "Piccolo" izvatke iz Scarpinog pisma.
U tome kontekstu iznosi se i mišljenje kako obilježja Jadrana "isključuju mogućnost, da se bez težih političkih i trgovinskih posljedica, jednostrano i bez dogovora s drugim zainteresiranim obalnim zemljama, provede pravo proglašenja jedne isključive gospodarske zone".
"Političke posljedice bile bi jasne, s posljedicama na odnose između Hrvatske s jedne strane i Italije i Slovenije s druge", piše Scarpa. On upozorava kako bi Slovenija u tom slučaju, zbog konfiguracije njezine obale, bila ograničena, ako ne i onemogućena imati izlaz na otvoreno more. S druge strane Hrvatska bi imala 3/5 Jadrana s isključivim pravom ribolova, a što bi stavilo u opasnost talijanske ribare na Jadranu, prenosi "Piccolo".
Dužnosnici Europske komisije prošloga su tjedna u Bruxellesu, na pripremnom sastanku za venecijanskom Konferenciju o ribarstvu u Mediteranu, pozvali Hrvatsku da eventualne odluke o širenju jurisdikcije ne donosi bez suglasnosti susjeda niti prije skupa u Veneciji. Istovjetna upozorenja uputio je i predsjednik Komisije Romano Prodi u pismu hrvatskom premijeru Račanu.
Podtajnik talijanskog ministarstva poljoprivrede zadužen za ribarstvo, Paolo Scarpa, uputio je u srijedu službeno pismo predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju i povjereniku EU za ribarstvo Franzu Fischleru u kojem najavu Hrvatske o jednostranom proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu označava kao "europski problem", navodi list.
Scarpa je za "Piccolo" izjavio kako je o tome razgovarao s talijanskim ministrom vanjskih poslova Francom Frattinijem, predsjedavajućim Vijeća ministara EU, uz ocjenu kako je pitanje koje se na početku činilo samo oštrim diplomatskim sukobom između Slovenije i Hrvatske, postalo "prava europska bitka".
Scarpa je u Bruxellesu razgovarao s Prodijem i Fischlerom prije upućivanja pisma, ali je, kako piše "Piccolo", prethodno konzultirao i pravne stručnjake.
"Ni jedna sredozemna zemlja nije do sada proglasila isključivi gospodarski pojas. Francuska i Španjolska su te zone proglasile samo na Atlantiku. Italija podsjeća kako su mediteranske zemlje do sada svoja načela temeljila na duhu dobrosusjedstva i sporazumima u okviru Općeg vijeća za ribolov u Mediteranu (sporazumi iz 1976. u Barceloni).
Ta načela uvedena s Trećom konferencijom o moru preporučuje obalnim državama sa zatvorenim morima primjenu načela proširenja prava suradnje i, još preciznije, koordiniranje ponovnog uređenja, čuvanja, istraživanja i korištenja živih morskih bogatstava, koordiniranje vršenja vlastitih prava i obveza zaštite i očuvanja mora", prenosi "Piccolo" izvatke iz Scarpinog pisma.
U tome kontekstu iznosi se i mišljenje kako obilježja Jadrana "isključuju mogućnost, da se bez težih političkih i trgovinskih posljedica, jednostrano i bez dogovora s drugim zainteresiranim obalnim zemljama, provede pravo proglašenja jedne isključive gospodarske zone".
"Političke posljedice bile bi jasne, s posljedicama na odnose između Hrvatske s jedne strane i Italije i Slovenije s druge", piše Scarpa. On upozorava kako bi Slovenija u tom slučaju, zbog konfiguracije njezine obale, bila ograničena, ako ne i onemogućena imati izlaz na otvoreno more. S druge strane Hrvatska bi imala 3/5 Jadrana s isključivim pravom ribolova, a što bi stavilo u opasnost talijanske ribare na Jadranu, prenosi "Piccolo".
Dužnosnici Europske komisije prošloga su tjedna u Bruxellesu, na pripremnom sastanku za venecijanskom Konferenciju o ribarstvu u Mediteranu, pozvali Hrvatsku da eventualne odluke o širenju jurisdikcije ne donosi bez suglasnosti susjeda niti prije skupa u Veneciji. Istovjetna upozorenja uputio je i predsjednik Komisije Romano Prodi u pismu hrvatskom premijeru Račanu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati