OD ELONA Muska, osnivača i direktora Tesle i SpaceX-a i najbogatijeg čovjeka na svijetu, u jednakoj smo mjeri navikli na impresivna tehnološka postignuća kao i na blesavo trolanje i svađe na Twitteru. No malo tko se mogao nadati da će se Musk uhvatiti mirovnog rješenja za rat u Ukrajini.

Tipično za njega, to mirovno rješenje sažeo je i predstavio u jednom jedinom tvitu - 279 znakova, preciznije:

"Ukrajinsko-ruski mir:

- Ponoviti izbore anektiranih regija pod nadzorom UN-a. Rusija odlazi ako je to volja naroda.

- Krim formalno dio Rusije, kao što je bio od 1783. (do Hruščovljeve greške).

- Vodoopskrba Krima osigurana.

- Ukrajina ostaje neutralna."

>> Ovo je prijedlog Elona Muska za mir u Ukrajini

"Ovo je vjerojatni ishod na kraju. Samo je pitanje koliko ljudi mora umrijeti prije toga. Također je vrijedno napomenuti da je mogući, iako malo vjerojatan, ishod ovog sukoba nuklearni rat", dodao je. 

40.9% za Muskov mirovni prijedlog i 59.1% protiv

Reakcije sigurno nisu bile onakve kakvima se Musk nadao, kao što se ni Ukrajinci nisu nadali da će on stavljati budućnost njihove zemlje na Twitter-anketu. Rezultati su, u trenutku pisanja ovog teksta, uz više od 2.7 milijuna glasova, sljedeći: 40.9% je za njegov mirovni prijedlog i 59.1% protiv. 

Odgovorili su mu svi, od predsjednika Volodimira Zelenskog i drugih ukrajinskih dužnosnika do šahovskog velemajstora i kritičara ruskog režima Garija Kasparova, a u tim odgovorima nije manjkalo ni ogorčenja ni ismijavanja. 

"Odjebi je moj vrlo diplomatski odgovor tebi, Musk", odgovorio mu je ukrajinski veleposlanik u Berlinu na odlasku (Zelenskij ga je smijenio upravo zbog nediplomatskih kritika upućenih njemačkoj vladi) Andrij Melnik.

Neki su ipak stali u Muskovu obranu naglašavajući njegovu pomoć Ukrajini u obliku tisuća terminala za satelitski internet Starlink, koje je njegova tvrtka SpaceX poslala u zemlju još na početku invazije i tako omogućila ukrajinskim braniteljima vitalnu komunikaciju kad su ruski osvajači uništili konvencionalnu internetsku infrastrukturu. 

>> Rusi su po Ukrajini uništavali internetske veze. Onda je došao Muskov Starlink

"Činjenica da Elona Muska mogu napasti kao "proruskog" samo zbog sugeriranja mogućeg mirovnog sporazuma - iako je pomogao ukrajinskim ratnim naporima Starlinkom - pokazuje koliko je javna rasprava postala iskrivljena i netolerantna", komentirao je poduzetnik i podcaster David Sacks.

Gari Kasparov: Ukrajinski narod i teritorij nisu drangulije kojima se trguje

Musk kao Musk nije ostao dužan kritičarima. Kasparovu, koji ga je prozvao za "moralni idiotizam, ponavljanje propagande Kremlja" i "izdaju ukrajinske hrabrosti i žrtve", odgovorio je kako je on Ukrajini "dao Starlink i pritom izgubio 80 milijuna dolara, a sebe i SpaceX stavio pod ozbiljan rizik ruskog kibernetičkog napada". 

"Što si ti napravio osim što si tvitao", pitao je Kasparova. Ipak, nije odgovorio na argumente koje mu je naveo ovaj ruski disident koji je morao pobjeći iz zemlje kako ne bi završio u zatvoru ili mrtav kao drugi ruski oporbenjaci: 

"1) Ukrajina je bila neutralna 2014., a Rusija ju je napala i okupirala, ponovo izvršivši invaziju ove godine. Nikad više. 

2) Najveća nuklearna prijetnja dolazi od ustupaka Putinu, a ne od suprotstavljanja njemu. 

3) Jedini pravi mir će biti kada Rusija bude poražena.

4) Legitimiranje promjene državnih granica silom je put diktatora, a ne slobodnog svijeta. 

5) Ukrajinski narod i teritorij nisu drangulije kojima se trguje ili ih prodaju treće strane, a kamoli diktaturi posvećenoj njihovom etničkom čišćenju i pokolju."

Musk je i Zelenskom odgovorio na njegovu anketu s pitanjem je li ljudima draži Musk "koji podržava Ukrajinu" ili Musk koji "podržava Rusiju". Odgovorio je da "i dalje jako podržava Ukrajinu", ali je "uvjeren da će masovna eskalacija rata nanijeti veliku štetu Ukrajini, a možda i svijetu."

Quiz Maker - powered by Riddle

Musk svakako nije prvi koji izražava bojazan da bi eskalacija rata, odnosno vojni poraz Rusije u Ukrajini uz vojnu pomoć Zapada mogao isprovocirati Putina na katastrofalnu nuklearnu eskalaciju - i da bi zbog toga bilo razumno tražiti kompromisno rješenje za pregovaračkim stolom, pa makar i pod cijenu ukrajinskog teritorija. 

Ukrajina je imala referendum o neovisnosti 1991. 83% stanovnika Donbasa je bilo za

Slične prijedloge iznosili su i neki glasoviti stručnjaci poput bivšeg američkog ministra vanjskih poslova Henryja Kissingera ili politologa Johna Mearsheimera. Ni oni, doduše, nisu odgovorili kako bi takav kompromis bio išta drugo nego legalizacija osvajačkog rata i mijenjanja granica silom, što bi predstavljalo dramatični presedan i povratak na postavke međunarodnih odnosa prije kraja Drugog svjetskog rata. 

Musk se u svom prijedlogu očito vodi načelom samoodređenja i smatra da se ruska aneksija Hersonske, Zaporiške, Donjecke i Luhanske oblasti može na neki način ispraviti, odnosno da se ilegalni i očito lažni referendumi koje je Rusija tamo provela mogu ponoviti na način da zaista odražavaju volju naroda tih pokrajina koje imaju značajnu rusku manjinu.

Međutim, kako je podsjetio reporter Financial Timesa za Ukrajinu, Christopher Miller, legitimni i slobodni referendum o nastavku ili prekidu državnopravnih veza s Rusijom održan je još 1991., uz nevjerojatnih 92.3% glasova za ukrajinsku neovisnost. 

Većina glasova za neovisnost u spornim pokrajinama bila je gotovo jednako uvjerljiva: 83% u Donbasu, odnosno Luhanskoj i Donjeckoj oblasti, a 90% u Zaporiškoj i Hersonskoj. Jedino je Krim (koji ima većinski rusko stanovništvo) odskakao sa znatno nižim postotkom, ali i dalje većinskim - 54%.

"Od tada nije bilo nikakvog narodnog separatističkog sentimenta, samo pokušaja Rusije da raskomada Ukrajinu", ustvrdio je Miller aludirajući na oružanu pobunu u Donbasu nakon ukrajinske revolucije 2014. Ta je pobuna evidentno bila pomno dirigirana i aktivno vojno potpomagana iz Moskve.

Samo jedna od potvrda za to je činjenica da je Igor Girkin, bivši agent FSB-a, te godine došao u Ukrajinu i, nakon što je odigrao ključnu ulogu u provedbi aneksije Krima, postao vojni zapovjednik separatista u Donbasu. 

Pitanje Krima

Istina je da je predsjednik Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov 1954. prebacio Krim iz Rusije u Ukrajinu, ali Muskova olaka tvrdnja da je to bila "pogreška" je subjektivna procjena koja se upadljivo poklapa s Putinovim povijesnim revizionizmom. Nije čudno što je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pohvalio Muskov prijedlog tvrdeći da je "vrlo pozitivno da netko poput Elona Muska traži miran izlaz iz ove situacije".

Istina je, također, da je Ukrajina nakon aneksije Krima prekinula dotok vode iz rijeke Dnjepar prema tom poluotoku kao sredstvo pritiska prema ruskim okupacijskim vlastima te da su ga ruske snage vratile kad su okupirale veći dio Zaporiške oblasti. Ali rješenje za to je vrlo jednostavno - ako se Krim vrati pod ukrajinsku vlast, neće imati nikakvog razloga prekidati vodoopskrbu. Rusija svakako nema legitimitet tražiti od Ukrajine da vodom snabdijeva okupirani teritorij. 

Zanimljivo je da se čak i Srbija, na čiju podršku je Putin vjerojatno računao, usprotivila ruskoj aneksiji. Ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković objasnio je da ne mogu prihvatiti ruske referendume zbog srpske "posvećenosti principima i pravilima međunarodnog javnog prava i Povelji Ujedinjenih naroda".

Referendum o aneksiji okupiranog teritorija protivan Ženevskoj konvenciji

"Četvrta ženevska konvencija izričito zabranjuje aneksiju okupiranog područja i druge radnje okupacijske vlasti kojima se okupirano stanovništvo lišava zaštite Konvencije", ističe i Amnesty International u svom priopćenju 23. rujna, kad su ruske okupatorske vlasti počele s provođenjem kvazireferenduma, za koji tvrdi da "neće promijeniti pravni status prema međunarodnom pravu teritorija koje Rusija okupira".

Evo što članak 47 Četvrte ženevske konvencije kaže: "Zaštićene osobe koje se nalaze na okupiranom teritoriju neće biti lišene, ni u kojem slučaju ili na bilo koji način, dobrobiti ove Konvencije bilo kojom promjenom koja je uvedena kao rezultat okupacije teritorija, u institucije ili vladu navedenog područja, niti bilo kojim sporazumom zaključenim između vlasti okupiranih područja i okupacijske sile, niti bilo kakvom aneksijom cijelog ili dijela okupiranog područja od strane potonje."

>> Putin: Dominacija Zapada će biti uništena, svijet nikad više neće biti isti

Uostalom, čini se da Musk ne shvaća ključni problem svoga plana. Kad bismo zanemarili međunarodno pravo i kad bi međunarodna zajednica privoljela Zelenskog da pristane na mogući gubitak 15% Ukrajine, plan bi možda i bio provediv. Ali Putin je već potpisao aneksiju i pritom, u svom paranoičnom i ratobornom govoru, jasno dao do znanja da ne misli vratiti anektirani teritorij Kijevu ni pod kojim uvjetima. 

Putin već obećao da neće nikad vratiti anektirane pokrajine

"Narod Donbasa, Hersona i Zaporižje je odlučilo. Oni sada postaju naši državljani i to zauvijek, neka Zapad to upamti", poručio je prkosno, ne ostavljajući mjesta kompromisnom rješenju na koje Musk naivno računa. Usto je prisnažio da će braniti te regije svim oružjem koje ima na raspolaganju, aludirajući i na ono nuklearno, s kojim i inače rado zvecka. 

Osim toga, kao što je u kolumni za Washington Post upozorio Max Boot, takav referendum ima nepremostive praktičke poteškoće: "S obzirom na to koliko je ljudi ubijeno ili deportirano u regijama koje je Rusija okupirala, nije jasno tko bi uopće činio biračko tijelo: bi li Ukrajincima koji su pobjegli pred ruskim napadom bilo dopušteno glasati?"

Što se neutralnosti tiče, Boot, kao i mnogi drugi, ukazuje na elementarnu činjenicu da je Ukrajina bila vojno neutralna i kad je Putin izvršio "hibridnu" invaziju na Donbas 2014. te 2022. kad je izvršio otvorenu agresiju. Vrijedi podsjetiti da Ukrajina nije imala ni status kandidata za članstvo u NATO-u, ali i da je u veljači, prema pisanju Reutersa, ponudila Rusiji neutralnost u zamjenu za prekid agresije. Putin je taj zahtjev navodno odbio jer je htio ukrajinski teritorij. 

Uza sve navedeno, Rusija je službeno priznala ukrajinske granice, uključujući Krim u graničnom sporazumu 2003. Potpisnici su bili tadašnji ukrajinski predsjednik Leonid Kučma i ruski predsjednik - Vladimir Putin. Možda bi Musk sve to trebao uzeti u obzir umjesto da optužuje botove za to što je većina ljudi glasala protiv njegovog napola promišljenog prijedloga. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.